Banner
Benčić: Bitka u Stubici zagrijavanje je za prosvjed protiv Vladinog vođenja države
Puljak izboru GDO Turudića: Najniža razina demokracije
Grbin: Na prosvjedu ćemo tražiti da se odmah raspišu izbori
Večernji list: Europa ima 500 spalionica otpada, Hrvatska nijednu
U Hrvatskoj porast konzumacije kemijskih droga i ovisnosti
Nagli rast broja agencija za dovođenje stranih radnik
Benčić: Da su ljudi iz krim-podzemlja birali, odabrali bi Ivana Turudića

  Novinarstvo i mediji

HND od saborskih zastupnika traži glas protiv zakona opasnih namjera

  hnd/vl           18.01.2024.         1272 pogleda
HND od saborskih zastupnika traži glas protiv zakona opasnih namjera

Hrvatsko novinarsko društvo obratilo se danas klubovima saborskih zastupnika s apelom da glasaju protiv prijedloga novog kaznenog djela "Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje" (članak 307.a) koje smatramo zakonom opasnih namjera protiv novinarske profesije i interesa javnosti te se protivimo njegovom uvođenju.

Dodavanje stavka prema kojem bi novinari bili izuzeti od kaznene odgovornosti u slučaju da dođu do zabranjenih informacija nimalo ne mijenja stav HND-a kao krovne novinarske organizacije u Hrvatskoj o štetnosti predložene odredbe.

Uvođenje novog kaznenog djela svejedno bi imalo zastrašujuće posljedice na novinarsku profesiju, a time i interes javnosti. Ovim se zakonom široko otvaraju vrata da policija ili DORH mogu od novinara zaplijeniti i pretražiti mu sredstva komunikacije poput mobitela ili osobnog računala, pretražiti mu elektroničku poštu i slično. Predlagatelj uporno tvrdi da se neće kazneno goniti novinara/ novinarku, ali zašto mu ne bi mogli oduzeti i pretražiti mobitel kako bi vidjeli s kim je komunicirao i od koga je dobio podatke kako bi se onda na osnovi toga kazneno gonilo novinarski izvor? Imaju opravdan razlog, zar ne? Na papiru je. Objavljen.

Najave izmjena kaznenih zakona, koji su organski zakoni koji državnim tijelima daju snažne represivne ovlasti i ključni su za vladavinu prava u svakoj državi, zbog dnevnopolitičkih događaja i u svrhu prikrivanja moguće političke korupcije, s pravom su uznemirile novinarsku struku, ali i cijelu javnost. Povod je apsolutno neprihvatljiv, tako da je preporuka HND-a da se odustane od mijenjanja odredaba o javnosti, odnosno tajnosti kaznenog postupka. Hrvatska od 2013. godine ima uravnoteženu regulativu o pitanju javnosti u kaznenom postupku koja uvažava sve relevantne interese i međunarodne zahtjeve. Stoga zakone ne treba mijenjati, nego ih treba primjenjivati.

HND-ov komentar na članak 307.a

Hrvatsko novinarsko društvo Prijedlog novog kaznenog djela "Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje" (članak 307.a) smatra zakonom opasnih namjera koji je itekako usmjeren protiv novinarske profesije i interesa javnosti te se protivimo njegovom uvođenju. Za HND kao krovnu novinarsku organizaciju u Hrvatskoj predložena odredba problematična je s više aspekata.

  1. Pravo javnosti da bude obaviještena o postupcima od javnog interesa

Razlog uvođenja inkriminacije je skrivanje od javnosti kaznenih postupaka protiv visokih državnih dužnosnika. Taj zaključak proizlazi iz trenutka kada se uopće počinje govoriti o uvođenju novog kaznenog djela. Nakon što su mediji objavili transkripte iz predmeta "Josipa Rimac", najprije "afera AP", a onda i transkripti o Marku Miliću i zapošljavanju u Hrvatskim šumama, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je izmjene zakona kojim će spriječiti takve objave podataka iz istraga. Podsjećamo kako je premijer Plenković tjedan dana prije najave o izmjeni zakona govorio da se ništa ne može učiniti po pitanju curenja podataka jer živimo u demokraciji, ali to se promijenilo nakon što je javnost saznala za "aferu AP". Prema prijedlogu izmjena Kaznenog zakona, uvodi se novo kazneno djelo koje se nominalno ne odnosi na novinare, nego na sudionike postupka. Time se vraćamo na gotovo identičnu situaciju iz vremena kada je istraga bila tajna, Ustavni sud RH 2012. godine je rekao da istraga mora biti transparentna i pod kontrolom javnosti i da ne može biti tajna. Iz formulacije novog kaznenog djela zapravo proizlazi da, primjerice, odvjetnik okrivljenika ne bi smio novinarima dati izjavu da se njegov branjenik branio šutnjom, a kamoli da iznese neku možda ključnu izjavu iz njegove obrane. Za nas je nedopustiva mogućnost da se, na primjer, branitelj osobe protiv koje se vodi istraga za određeno kazneno djelo, ali i žrtva, po ovom zakonskom prijedlogu ne bi smio obratiti novinarki ili novinaru kako bi ukazao javnosti na eventualne nezakonitosti ili propuste u kaznenom postupku i prije potvrđivanja optužnice. Također, posebno je zabrinjavajuće da se kod ovog kaznenog djela novinari, kao ni drugi okrivljenici, ne mogu pozvati na javni interes.

  1. Pretraga i oduzimanje mobitela

Drugi problem, potencijalno puno veći, čak i kada je isključena mogućnosti da novinar kazneno odgovara, ostaje opasnost da se novinarima, kako bi došli do "počinitelja", odnosno njihova izvora, oduzimaju i pretražuju mobiteli ili po potrebi provode druge dokazne radnje, a što bi bilo definirano Zakonom o kaznenom postupku (ZKP). Prema čl. 257. st. 1. ZKP-a, pretraga pokretnih stvari obuhvaća i pretragu računala i uređaja koji služe telefonskim i drugim komunikacijama i nositelja podataka. Na zahtjev tijela koje poduzima pretragu osoba koja se koristi uređajem te davatelj telekomunikacijskih usluga dužni su omogućiti pristup uređaju i dati potrebne obavijesti za nesmetanu uporabu i ostvarenje ciljeva pretrage. Prema st. 3. istog članka, osobu koja koristi računalo ili ima pristup računalu ili drugom uređaju ili nositelju podataka te davatelj telekomunikacijskih usluga, a koji ne postupe prema stavku 1. ovog članka, premda za to ne postoje opravdani razlozi, sudac istrage može na prijedlog državnog odvjetnika kazniti prema odredbi članka 259. stavka 1. ovog Zakona odnosno do 50.000,00 kn ili kaznom zatvora do mjesec dana. Pri tome prema čl. 262. st. 2. toč. 2. Zabrana privremenog oduzimanja predmeta, isprava i tehničkih snimki iz stavka 1. točke 2. do 5. ovog članka, ne primjenjuje se: 2) u pogledu novinara i urednika u sredstvima javnog priopćavanja ako postoji vjerojatnost da su okrivljeniku pomogli u počinjenju kaznenog djela, pružili mu pomoć nakon počinjenja kaznenog djela ili postupali kao prikrivatelji kaznenog djela, (…) za kaznena djela iz članka 307. i 308. Kaznenog zakona. Čl. 307. Kaznenog zakona propisuje kazneno djelo "Povreda tajnosti postupka", što znači da izuzeće od zabrane privremenog oduzimanja predmeta, isprava i tehničkih snimaka od novinara vrijedi i za ovo novo kazneno djelo koje propisuje tajnost sadržaja izvidnih i dokaznih radnji sve do pravomoćnosti optužnice. Dakle, zakon propisuje da se pretraga, osim kod osumnjičenika, može obaviti i kod trećih osoba koje same nisu osumnjičenici. Ovakvo nedefinirano tumačenje ostavlja velik prostor da se (čak i ako ne budu osumnjičeni) novinarima u svrhu pretrage na primjer oduzme mobitel kako bi se vidjela njihova komunikacija s izvorima te bi se tako pribavili dokazi protiv "izvora".

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Novinarstvo i mediji