Banner
Obilna kiša poplavila županjske ulice i prodrla u pojedine obiteljske kuće
Nevrijeme poharalo poljoprivredne kuture na istoku Vukovarsko-srijemske županije
Pripadnica Oružanih snaga RH smrtno stradala izvan službe
Horvat: Fond bi trebao biti generator paljenja motora bagera
Prijatelji životinja: Pripazite gdje ostavljate životinje na čuvanje
Još dvije braniteljske udruge osudile istup Vučemilovića i podržale Medveda
Plenković ponovno pozvao građane na cijepljenje

  Komentar

Hidroelktrane nisu ni jeftine ni zelene

  Dipl. ing. Goran Šafarek, Dr. sci. Olga Jovanović           06.09.2010.         1375 pogleda
Hidroelktrane nisu ni jeftine ni zelene

Prošli tjedan premijerka je svečano otvorila HE Lešće na rijeci Dobri. Nažalost, Vlada je opet podlegla građevinskom i energetskom lobiju bez obzira na stvarnu korist (štetu) za same građane. Premijerka je zaboravila spomenuti da su nedugo nakon puštanja u probni pogon, turbine morali isključiti zbog loše izvedbe turbina te da HE Lešće trenutno ne proizvodi ništa, a kamoli struju! (iz Obzora Večernjeg lista). Čitajući izvještaje o otvaranju nove HE koja je najavljivala da će riješiti problem struje u RH,  upadaju u oči mnoge neistine i poluistine HEP-a koji BESPLATNO preko medija reklamira svoje izuzetno skupe projekte. Time prikriva činjenicu, kada se CIJELA RAČUNICA uzme u obzir, da su velike HE vrlo skup izvor energije, upravo suprotno od „jeftinog i zelenog izvora energije" kako javnost još uvijek percipira ove energetske objekte.

Naravno, HEP spominje samo megavate, no oni su samo dio cijele priče i to manji.

 Sve velike brane u u svijetu prekoračuju prvobitne planirane troškove. U prosjeku, prekoračenje troškova iznosi 56%!!! Tako je najavljivana cijena HE Lešće 2005. g. bila 65 milijuna eura. Trenutna cijena 2010. g. iznosi oko 100 milijuna eura. No to nisu svi troškovi- tu je i izgrdanja elektromreže pa se troškovi penju već na samom početku na kojih 150 milijuna eura. Nadalje, održavanje brana je vrlo skupo, pogotovo na krškom terenu koji stalno "curi".  Od gradnje ovakvih hidrocentrala zarađuju samo HEP i građevinske kompanije, a plaćamo mi, građani Hrvatske. Kada se uzmu SVI TROŠKOVI hidrocentrala je za građane samo trošak, bez prave koristi.

 Osim ovih vidljivih troškova investicije, postoji cijeli niz tzv. „skrivenih" troškova koji nastaju potpunim poremećajem sustava rijeke i cijelog sliva. Svjetska komisija o branama (osnovana od strane Svjetske banke) jasno je pokazala sve te „skrivene" troškove koje u konačnici značajno premašuju njenu jedinu korist - proizvedenu struju. http://www.unep.org/DAMS/WCD/ . Izgradnja hidroelektrana na gornjem toku Neretve smanjuje dotok vode kod ušća i pojačani ulazak mora u deltu. Time se zaslanjuju izvori pitke vode i plodno tlo mukom meliorirano, te ugrožava cjelokupna poljoprivreda ovog kraja. Ekstreman je slučaj iz Kine: znanstvenici vjeruju da je brana Zipingpu u Sichuanu uzrokovala potres 2008. godine i smrt 80 000 ljudi te neprocjenjivu materijalnu štetu! Također, još su opasniji dugotrajni poremećaji manjeg intenziteta čije posljedice trpimo godinama prije nego ih otkrijemo. Najočitiji od tih poremećaja ravnoteže je ukopavanje rijeke i snižavanje nivoa podzemnih voda. Planirana (u međuvremenu ipak odbačena) hidroelektrana Novo Virje na Dravi uzrokovala bi sušenje šume Repaš čija je vrijednost procijenjena na stotine milijuna eura. Od izgradnje brane HE Donja Dubrava povećao se broj oboljelih na dišne puteve, od astme, pa i raka što je veliki trošak i građana, i zdravstva. Bez dugotrajnog temeljitog istraživanja nije moguće ni otkriti sve dok se poremećaj jasno ne ispolji u nekom od troškova. Čak i uz mnogo vremena i truda ne možemo sve otkriti. To će naravno platiti sami građani ili lokalne vlasti, dok će nam HEP samo isporučivati račune za struju. 

Usto, da HEP zaista želi više struje, već bi davno obnovio energetsku mrežu i smanjio gubitke u mreži koji su daleko iznad europskog prosjeka, no to im nije isplativo. Isplativa je gradnja i okretanje stotina milijuna kuna pa se pod izlikom ekonomske krize sada guraju davno propali projekti. Da li je HEP servis građana ili profitabilna kompanija kojoj nije stalo do uštede energije, nego samo do prodaje što više struje građanima i tako zarađuje?

U naprednoj EU rast BDP-a i životnog standarda više ne znači i nužni rast potrošnje energije - upravo suprotno. No, za HEP je u interesu samo potrošnja i prodaja struje građanima. Upravo to stvara

prenapuhanu energetsku strategiju i potrebu za novim branama! S druge strane, istinski alternativni izvori energije poput sunca ili vjetra nikako da u Hrvatskoj puste korijenje. Podsjećamo da je HEP prisvojiio 200 milijuna kuna, odnosno naknadu za obnovljive izvore koju nisu prosljeđivali agenciji Hrvatski operator tržišta energije.

Razvoj turizma jedan je od najviše eksponiranih  marketinških trikova HEP-a. Međutim, Institut za turizam javno se oglasio na lažni marketing HEP-a i tvrdi da "HE nisu turistički resurs što dokazuju i brojni primjeri u svijetu i kod nas." Upravo HE uništavaju turizam, pogotovo u unutrašnjem dijelu RH gdje ima i ogromni potencijal. Rijeka Dobra je bila najbolja rijeka za rafting u RH, no sada je zauvijek uništena. Kao vrhunac licemjerja i obmana o rekreaciji na novom jezeru treba spomenuti najavljivane kupače, koji bi se trebali kupati u vodi od 18˚C.

HEP manipulira javnost da će povećati zaposlenost, a dotična HE Lešće će biti POTPUNO AUTOMATIZIRANA

Europska Unija je prepoznala rijeke, ne samo kao dio zdravog okoliša, nego i kao ekonomski izrazito važne. Daje im se prostora, primjerice u Danskoj i Nizozemskoj se pod vrlo visoku cijenu obnavljaju rijeke u preko 200 projekata. Postoji velika opasnost da Hrvatska, zemlja predivne prirode i kulturne baštine, zemlja turizma i zdravog života, postane „ružna betonjara".

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

guru3977
8.9.2010. 7:41
"Sve velike brane u u svijetu prekoračuju prvobitne planirane troškove. U prosjeku, prekoračenje troškova iznosi 56%!!! Tako je najavljivana cijena HE Lešće 2005. g. bila 65 milijuna eura. Trenutna cijena 2010. g. iznosi oko 100 milijuna eura"

pa što je tu čudo - u hrvata (čitaj hdz) svaki projekat poskupi barem 100% a rekord je brza cesta za zadar čiji je projekt poskupio više od 100%
Pero
7.9.2010. 20:14
Izvori energije moraju biti raznoliki, kakvi su i sad, treba napravit jednu nuklearku da bude supstitucija uvozu a mogli bi viškove izvozit. ionako uvozimo struju iz nuklearki koje su vrlo blizu Hrvatske- krško nedaleko Zagreba a mađari imaju 4 i nama prodaju struju a jedna od njih nije predaleko od Osijeka, Sunce kod nas trenutno nije neko riješenje osim za vikendice dok su vjetroelektrane skupe i malo daju a moguće su samo na moru i tamo ih ima i bit će ih još.
Lynx
6.9.2010. 22:40
Vrlo zanimljivo!!
Zna li netko kako stojimo sa obnovljivim "zelenim" izvorima energije - sunce, vjetar? Da li država možda potiče i sufinancira takve projekte za kućanstva?


Još iz kategorije Komentar