HGK-Županijska komora Virovitica
HGK: Virovitičko-podravska županija na zečelju po indeksu razvijenosti i BDP-u
Analiza Hrvatske gospodarske komore otkriva porazne pokazatelje hrvatske politike regionalnog razvoja. O tome najbolje svjedoče razlike između najbogatijih i najsiromašnijih krajeva Hrvatske, ali i položaj hrvatskih regija na europskoj razini - piše Tportal u članku Razlika između bogatih i siromašnih krajeva u Hrvatskoj ogromna je, a kad se usporedimo s EU-om, slika je još gora.
Regionalne razlike u razvijenosti izrazito su velike, osobito ako se uzme u obzir relativno mala površina zemlje, ističe se u analizi. Grad Zagreb je, kao najrazvijenija hrvatska županija, u 2016. godini imao 3,1 puta veći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na najmanje razvijene, Brodsko-posavsku i Virovitičko-podravsku županiju.
Četiri slavonske županije imaju uvjerljivo najniži BDP po stanovniku (od 34 do 36 posto prosjeka EU-a) dok su, uz Zagreb, najrazvijenije tri jadranske županije (Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska). Unatoč deklarativnom zalaganju političara za uravnoteženim razvojem Hrvatske, u promatranom razdoblju (između 2008. i 2016.) jaz između razvijenih i nerazvijenih nije se bitno mijenjao.
Većina hrvatskih županija, koje na europskoj razini predstavljaju regije NUTS 3, rangirana je ispod tisućitog mjesta od ukupno 1348 europskih regija. Najniže je rangirana Brodsko-posavska županija (1318. mjesto), u kojoj BDP po stanovniku iznosi svega 34 posto prosječnog BDP-a na razini Europske unije.
Prosjek EU-a premašuje jedino Zagreb na 363. mjestu rang liste, a čak je i bogata Istarska županija osjetno ispod europskog prosjeka.
Analiza pokazuje da je većina hrvatskih regija nazadovala u odnosu na pretkriznu 2008. godinu. Pritom su najveći pad indeksa razvijenosti pretrpjele Virovitičko-podravska, Ličko-senjska i Zadarska županija.
Pozitivan pomak ostvarile su samo dvije županije - Međimurska i Šibensko-kninska - dok su istu razinu razvijenosti u odnosu na prosjek EU-a zadržale Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija.
Značajne razlike u razvijenosti regija prisutne su i u drugim zemljama Europske unije. Najveći jaz zabilježen je u Velikoj Britaniji, u kojoj je regija Camden & City of London 34,6 puta gospodarski razvijenija od regije Ards and North Down.
Slijedi primjer iz Njemačke, u kojoj je regija Wolfsburg, Kreisfreie Stadt 11,3 puta gospodarski razvijenija od regije Südwestpfalz. U ostatku EU-a razlike između gospodarski najrazvijenije i najmanje razvijene regije variraju u rasponu od 1,8 do 5,6 puta. Ogromne razlike (više od pet puta) prisutne su u Rumunjskoj, Poljskoj i Francuskoj dok se regije najmanje razlikuju po razvijenosti (manje od dva puta) na Malti te u Finskoj i Švedskoj.
Inače, podjela Europske unije na regije NUTS 2 vrlo je bitna jer se prema kriteriju gospodarske razvijenosti (BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na prosjek EU-a) upravo tih regija dodjeljuju sredstva iz fondova EU-a. Regije NUTS 2 sastoje se od regija NUTS 3 (u slučaju Hrvatske, to su županije), a ta je podjela bitna jer je na toj razini znatno lakše primijetiti regionalne razlike u gospodarskoj razvijenosti.
Primjerice, u Hrvatskoj postoje dvije regije NUTS 2 i prema toj podjeli u Hrvatskoj nema velikih razlika u gospodarskoj razvijenosti jer je kontinentalna Hrvatska u 2016. godini bila na 62 posto, a jadranska Hrvatska na 59 posto gospodarske razvijenosti Europske unije, što predstavlja razliku od samo tri postotna boda. S druge strane, podjela NUTS 3, koja obuhvaća sve županije, pokazuje ogromne razlike u razvijenosti.
