U prostorima tvrtke Biofarma u Lozanu danas je pod predsjedanjem Dušana Alebića, predsjednika Strukovne grupe, održana je 67. sjednica Strukovne grupe agrara HGK – Županijske komore Virovitica, na kojoj se raspravljalo o aktualnom stanju u agraru na području Virovitičko-podravske županije, s posebnim osvrtom na proljetnu sjetvu i žetvu ranih usjeva roda 2014. godine.
Domaćin sjednice je bila tvrtka Spider grupa iz Pitomače, u čije ime je, članove Strukovne grupe agrara, uvodno pozdravio, Marko Kovač, direktor za proizvodnju, koji je tom prigodom predstavio tvrtku. Članovi Strukovne grupe agrara su istakli da je proljetna sjetva na području Virovitičko-podravske županije obavljena u iznimno nepovoljnim vremenskim uvjetima, (obilne količine oborina), ali je trenutno stanje usjeva zadovoljavajuće, jer su pravovremeno provedene sve agrotehničke mjere.
Na području Virovitičko-podravske županije, započela je žetva pšenice, dok je žetva ječma završena i prinosi su ispod očekivanih, a žetva uljane repice je u tijeku. Istaknuto je nezadovoljstvo trenutnom cijenom pšenice na tržištu, kojom se ne mogu pokriti troškovi proizvodnje.
U Hrvatskim duhanima Virovitica ugovorena je ukupna proizvodnja duhana, tipa Virginia i Burley, na 3.756 ha, a budući da se sadnja duhana odvijala cijeli svibanj, prve berbe se očekuju kroz dva do tri dana, dok će od 15. srpnja, započeti intenzivnije berbe duhana.
U cilju optimalizacije dohodovnosti proizvodnje duhana, u Hrvatskim duhanima se već nekoliko godina, provode dva projekta: sušenje duhana biomasom, kako bi se smanjili troškovi sušenja.
Broj sušara koje koriste kao energent, kruto gorivo, u 2013. god. bio je 6% od ukupnog broja sušara, u 2014. god., se povećao i iznosi 15% od ukupnog broja sušara, dok se navodnjavanje duhana, koje se provodi s ciljem povećanja prinosa provodi na oko 13% sveukupnih površina pod duhanom (2013. god. bilo je 4%).
Šećerna repa je u dobrom vegetativnom stanju, zbog povoljnih vremenskih uvjeta nakon sjetve, a na sirovinskom području Viro Tvornice šećera Virovitica, zasijana je na površini od 8.375 ha, od čega 6.225 ha u Hrvatskoj i 2.150 ha u Mađarskoj.
Obilne oborine u vrijeme berbe kamilice, odrazile su se na prinos, koji je smanjen cca 30-40%, dok su kvaliteta cvijeta i uljnost, s obzirom na vremenske uvjete, zadovoljavajući.
