Devedesete godine tranzicije zauvijek su u povijest poslale mnoge virovitičke tvornice. Danas, tri desetljeća kasnije, Viroviticom prevladava neki drugi oblik gospodarskih djelatnosti, neke grane posljednjih godina prevladavaju. Postajemo značajni u poljoprivredi, energetici kroz obnovljive izvore energije, neki manji poduzetnici bilježe uspjehe na nacionalnoj, ai i međunarodnoj razini. Tko su oni? Kako su došli do uspjeha? Može li se u Virovitici poslovno uspjeti? U serijalu "Gospodarska preobrazba Virovitice" poduzetnici odgovaraju na ta pitanja ili predstavljaju svoje nove poduzetničke ideje.
***
Ulazeći u Viroviticu sa zapada, iz pravca Bjelovara, Varaždina ili Koprivnice, tik iza obilaznice s lijeve strane Podravske magistrale, dočekat će nas impresivni pogled na 24 plastenika ukupne površine 35.000 četvornih metara iz kojih svakodnevno, ovisno o sezoni, u trgovačke centre odlaze paprika babura i roga, cvjetača, krastavci, razne vrste salate i druge povrtne kulture. Plastenike je podiglo vodoprivredno poduzeće Brana iz Virovitice koje će nagodinu obilježiti sedam desetljeća rada. Kako se i zašto, privatna tvrtka u vlasništvu sadašnjih i bivših radnika, poznata po izvođenju svih vrsta građevinskih radova od hidromelioracija, izgradnje komunalne infrastrukture pa do izgradnje složenih objekata - škola, sportskih dvorana, pročistača otpadnih voda, industrijskih hala, i mostova, odlučila uz core business baviti i poljoprivredom.
Još 2018. godine virovitička tvrtka Brana završila s provedbom najvećeg gospodarskog projekta u Virovitičko-podravskoj županiji. Bio je to projekt iz Ruralnog razvoja, koji je prijavila i provela VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, a kojim je podignuto šest hektara nasada jabuka. Pritom je sagrađeno i 1,6 hektara plastenika te nabavljena potrebna poljoprivredna mehanizacija i oprema. Bila su to ulaganja od 13,3 milijuna kuna. "Iako smo u sektoru građevine jedna od jačih firmi u Hrvatskoj, s dobrim referencama i timom vrhunskih stručnjaka zahvaljujući kojima možemo konkurirati na svim natječajima, razmišljali smo, zbog sigurnosti i eventualnih poremećaja na tržištu, razvijati još neke segmente i 2005. godine odlučili smo izgraditi ULO hladnjaču za čuvanje voća i povrća", prisjeća se direktor Brane Slavko Rajnović.
<<< Ministar Čobanković otvorio hladnjaču kapaciteta 2200 tona
Hladnjača kapaciteta 2.800 četvornih metara sa 12 odvojenih komora opremljenih ULO sustavom (Ultra Low Oxigen) i sustavom za regulaciju vlage, prvotno je bila namijenjena skladištenju jabuka proizvođača s područja Virovitičko-podravske županije. Uz nju je i linija za sortiranje voća i povrća, kapaciteta 4000 kilograma na sat, te ostala oprema za prihvat, pakiranje i otpremu robe.
Kako bi popunili kapacitete 2013. godine krenuli su i u vlastitu otvorenu i plasteničku proizvodnju. Postupno su povećavali površine pa danas povrće uzgajaju na 10 hektara unajmljenog zemljišta (od Grada Virovitice), a na 13,5 hektara podigli su i dva voćnjaka s plantažama jabuka. Ali, tu nisu stali. "Ovih dana završila je sadnja šljiva i jabuka na po 5,5 hektara, a ovisno o klimatskim prilikama planirana je sadnja 10 do 15 hektara oraha. Bit će impresivno, ne znam da li se igdje u Hrvatskoj sadi više voćnjaka. Potražnja je veća nego što u ovom trenutku možemo ponuditi, procijenili smo da je pravo vrijeme za ulaganje u voćarstvo. Nije nam cilj poticaj, to je apsolutno sporedna stavka. Da se sutra ukinu ne bi nam nedostajali. Radimo ono što mislimo da treba raditi", kaže Ivan Obrovac, voditelj proizvodno prerađivačkog sektora u Brani, zadužen za poljoprivredu.
Godišnje na tržište plasiraju oko 6.000 tona svježeg voća i povrća, 20 posto tih količina završava u izvozu. Kada su 2015. godine otvoreni fondovi za ruralni razvoj, uspješno se prijavljuju na razne mjere, a uz pomoć njih počeli su proizvoditi i prirodne sokove. "Nije sva jabuka za markete i trgovačke centre. Smatrali smo da ih se može preraditi i plasirati na tržište kao gotov proizvod kojim povećavamo vrijednost robe. Krenuli smo postupno, uz pomoć lokalne agencije VIDRE prijavili smo se na natječaj iz mjere 4.2.1 Ruralnog razvoja. Nije to bio neki veliki iznos, oko 360 tisuća kuna, ali dovoljno za obnovu i prilagodbu zgrade koju smo imali i kupnju opreme za proizvodnju prirodnih sokova. I počela je borba – obilazak sajmova, prezentacija hotelskim lancima i lokalnim kafićima. Ali, teško je konkurirati svjetskim bedovima na tom tržištu. Hotelijerima, izuzev Maistre, nismo bili zanimljivi tako da sam se osobno uvjerio kako je takozvano povezivanje zelene i plave Hrvatske zapravo priča iz prahistorije do koje nitko ne drži. Počeli smo puniti robne marke za velike trgovačke lance i danas godišnje proizvodimo oko 300 tisuća litara prirodnih sokova od više vrsta voća i povrća", ističe Obrovac.
<<< TOP 10 uzgajivača krastavaca u Hrvatskoj: Brana iz Virovitice na prvom mjestu
<<< Slavko Rajnović direktor virovitičke tvrtke Brana, među 16 najboljih menadžera godine
<<< Zlatna kuna HGK-Županijske komore Virovitica tvrtki Brana
Već nekoliko godina uspješno proizvodi prirodne sokove od voća i povrća: jabuka bistri, jabuka gusti, višnja, aronija, aronija i jabuka, jabuka i bazga, jabuka i menta, jabuka i mrkva, jabuka i crni ribiz. Proizvedeni su od 100% voća i povrća bez dodatka šećera, vode, aditiva, umjetnih boja te konzervansa. Sokovi ponosno nose znak „ Hrvatska kvaliteta“, proizvode sukladno načelima HACCP sustava, te normi ISO 9001 i ISO 14001 i IFS standarda. Dostupni su u raznoj ambalaži: staklenke od 0,2L i 1,0L te pakiranje u „Bag-in-box“ od 3L, 5L i 10L.
Proizvodnju sokova od 2020. do 2022. otežava je inflacija jer svaka nova narudžba čepova, boca i kartonske ambalaže donosi i novu cijenu. "Korigirali smo vrijednost naših proizvoda, ali nismo očekivali toliki skok. Osigurali smo ranije i dio ambalaže, a sada dobivamo ponude danas za danas. Ako ne platimo avansno sutra će biti druge cijene koje rastu za pet do deset posto. Trenutno je zaista teško napraviti kvalitetan plan s obzirom na svakodnevne poremećaje na tržištu, no zahvaljujući vrlo dobrom odnosu s našim kupcima, vjerujem da ćemo zajednički prevladati trenutne poteškoće i da će se situacija smiriti u nadolazećem periodu", zabrinut je Obrovac.
U svoje poslovanje implementirali su međunarodno priznate norme kvalitete ISO 9001, ISO 14001, HACCP i GLOBALG.A.P. što dodatno osigurava sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga.
U segmentu poljoprivrede radi 80 do 90 radnika ovisno o sezoni i potrebama. Sve ih je teže naći, ali trude se zadržati ih kroz čitavu godinu kombinirajući rad u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje u Brani.
Srednjoročni plan je stabilizirati proizvodnju, očuvati kvalitetu, bazirati se samo na nekoliko kultura kojima će Brana biti prepoznatljivi na tržištu i povećati izvoz, a dugoročni podići još 20 hektara voćnjaka i cjelokupnu povrćarsku proizvodnju preselite pod plastenike.
Obrovac ističe kako su putem mjere “Rekonstrukcija i obnova poljoprivrednih potencijala” izgradili potpuno novi i moderni voćnjak, odnosno 5 i pol hektara novog nasada jabuke i šljive, s kojima sada imaju površinu od 17,5 hektara. "Stari nasadi bili su oštećeni uslijed raznih elementarnih nepogoda, stoga smo se prijavili na navedeni natječaj, prošli i tako pristupili novoj investiciji prošle godine krajem listopada i u nepunih osam mjeseci izgradili sve ovo. Dakle od jednog potpuno uništenog i bezvrijednog nasada jabuka napravili smo novi, moderan voćnjak na kojeg smo danas izuzetno ponosni. Za dobavu sadnog materijala koristili smo hrvatskog proizvođača, a ovdje se nalaze sve moderne sorte kao što su Fuji, Gala i Crveni delišes koje se na tržištu sve više traže i s kojima se može postići puno bolja cijena od one koja je trenutno prisutna u našoj ponudi. Uz ovaj voćnjak, mimo ove investicije, odnosno mjere, posadili smo šest hektara šljiva jer i tu vidimo svoj potencijal. Godišnje plasiramo na tržište 300 do 400 tona šljiva te tako želimo imati vlastitu proizvodnju šljiva kako bi bili još bolji za naše partnere koji od nas to otkupljuju. Investicija voćnjaka je bila vrijedna oko dva milijuna kuna, od čega je 1,7 milijuna bilo sufinancirano kroz mjeru, a ostalo je iz vlastitih sredstava. U šljivu je uloženo još dodatnih pola milijuna kuna", kaže Obrovac i naglašava kako bi prinos iz spomenutih voćnjaka u punom rodu trebao biti minimalno 70 tona jabuke po hektaru, zato što je riječ o visoko prinosnim sadnicama.
***
* Fotografije: Arhiva Brane, Kristijan Toplak i Goran Gazdek
* Više podataka na https://brana.hr/
