Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Građanima dosadila sloboda. Opet bi pod skute majke države


  Komentar           Miodrag Šajatović/Lider           23.08.2011.         1313 pogleda
Građanima dosadila sloboda. Opet bi pod skute majke države

Vlada i bankari pripremili model za lakšu otplatu duga građanima zaduženima u švicarskim francima. Vlada oprostila braniteljima 536 kredita koje su uzeli od HBOR-a, ali ih godinama nisu vraćali. A umirovljenička udruga od Vlade traži da tko hoće, dobije pravo ispraviti individualnu odluku otprije desetak godina kad su mnogi između 40 i 50 godina starosti odlučili ući i u drugi mirovinski stup. Ako se i zanemari izborna sezonalnost takvih odluka i zahtjeva, tri spomenuta primjera dio su sve šire lepeze zahtjeva i odluka koje znače obrat u razmišljanju hrvatskih građana.

Zavodljivi kapitalizam U ranoj fazi tranzicije prešutno je prihvaćeno stajalište koje su ovim prostorima širili misionari MMF-a, Svjetske banke i EBRD-a prema kojemu treba prekinuti sa socijalističkom  praksom da građanin rješenje svojih životnih problema očekuje od države. U mnogim tadašnjim dokumentima, pa i papagajskim istupima domaćih apologeta Washingtonskog konsenzusa, naglašavalo se: ‘Građanin mora preuzeti odgovornost za svoju budućnost i budućnost svoje obitelji.' Danas se mnogi koje je zaveo sirenski zov neoliberalnog kapitalizma nastoje odreći spomenutog privilegija. Pokazalo se da individualna briga za egzistenciju baš nije posebno veselje. Sve je više onih koji bi da odgovornost za njihovu ekonomsku sigurnost opet preuzme država. Mnogi su se upecali na slatkorječive najave da će ulaganje u drugi mirovinski stup, koje će se oplođivati na domaćoj burzi i svjetskim burzama kapitala, donijeti veće mirovine od jednog, i prezrenog, sustava međugeneracijske mirovinske solidarnosti.

Vlast je govorila o prilikama, ali ne i opasnostima. Kolektivno se zaboravljalo na rizike. Jednako kao što su i današnji vlasnici kredita u švicarskim francima, koji su gotovo bankrotirali, bili spremni ići za uštedama, nadajući se da rizika nema. Da se i ne govori o dijelu branitelja koji su objeručke uzimali državne kredite ne misleći da ih treba vraćati.Od površne vlasti bez volje i kapaciteta za strateško  promišljanje, kakva je aktualna vlada Jadranke Kosor, teško je očekivati da se kvalitetno odredi prema promjeni raspoloženja građana. Ne može se samo tako individualnu odgovornost građana vratiti državi. To što se danas radi obična je politička korupcija određenih skupina građana radi pridobivanja glasova na skorašnjim parlamentarnim izborima. Truli kompromisi koji se postižu (seljaci bi paritet s burzovnim cijenama pšenice kad joj cijena leti u nebo, ali od države traže zaštitu kad se strmoglavi...) ne mogu potrajati.Vladajući HDZ voli formulaciju ‘Vlada je pomogla'. Ali žrtvama rizika ulaska u drugi stup ili kredita u švicarcima zapravo pomažu porezni obveznici. Kako se kriza u ovoj zemlji produljuje, tako na Vladina vrata kuca sve više skupina. Bude li država pomagala svima, od koga će se uzimati porez za taj tihi povratak socijalističke brige o podanicima? Do sada se to činilo vanjskim zaduživanjem, ali taj je izvor sve tanjeg mlaza.

Trebaju nova pravila Zbog svega toga u Hrvatskoj bi se trebala povesti ozbiljna, višeslojna rasprava koliko i kakvog državnog intervencionizma treba. Morali bi se utvrditi kriteriji za pomoć skupinama koje će pogoditi domaći i svjetski procesi.Proglašavanje socijalnim slučajevima srednjeg sloja kojemu prijeti srozavanje standarda - upitno je. Mnogi su bez pravih temelja ušli u srednji sloj. Strašno je da obitelj koja je naučila živjeti u vlastitoj nekretnini preko noći, ovrhom, prijeđe u podstanarstvo. Ali to je normalna pojava u kapitalizmu, za čiji je povratak glasovala većina građana ove zemlje.
Broj obitelji u Hrvatskoj koje posjeduje vlastitu nekretninu nerazmjeran je s razinom BDP-a po stanovniku. Dio nadprosječnog posjedovanja nekretnina posljedica je socijalizma, a drugi dio kreditne ekspanzije bez pokrića. Neravnoteže će se na neki način u sljedećim godinama sigurno poravnavati. Na grobu karizmatičnog američkog predsjednika Johna F. Kennedyja u Arlingtonu pokraj Washingtona uklesana je ona njegova poznata: ‘Ne radi se o tome što država može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za nju.' Danas bi Kennedyja u Hrvatskoj čudno gledali. Svi očekuju da država nešto učini za njih.Najmudriji su, ipak, bili oni koji su u 15 godina tranzicije, ne mareći za zakone i moral, doslovno shvatili da se moraju pobrinuti za sebe i budućnost svoje djece. Ako k tomu nisu dospjeli u Remetinec, a takvih će ostati mnogo na slobodi, njih se rasprave o pravilima državnog intervencionizma uopće ne tiču.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Komentar



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: