U najnovijem istraživanju transparentnosti rada koje je u periodu rujan 2011. - veljača 2012. godine po drugi put proveo GONG u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj Virovitica se nalazi na 16 mjestu sa 7,99 bodova što je relativno dobar rezultat jer smo svstani među izrazito transparentne gradove. Najtransparentniji grad je Rijeka (9,43 bodova). Ono što u našem gradu nije dobro, a na što javnost upozorava već godinama je činjenica da na Internet stranici Grada Virovitice nije vidljivo objavljivanje radnih materijala niti se objavljuju službeni zapisnici i audio ili video snimci sa sjednica Gradskih vijeća. Na Internet stranici ne postoje kontakt podaci koordinatora za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a ne postoji ni barem jedno očitovanja zainteresirane javnosti kao i sažeto objedinjeno obrazloženje neprihvaćenih primjedbi u razvoju neke lokalne politike, programa, projekta ili općeg akta (mimo prostornih planova) sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Osim toga gradonačelnik nema definirano vrijeme za primanje građana. Sve drugo je, čini se u redu.
Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija), s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i, u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na prvo istraživanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva te funkcioniranja mjesne samouprave. Ova su područja prepoznata kao ključna za daljnji razvoj demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica.
· čak 70 posto jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLRS) je netransparentno
· samo šest posto JLRS je izrazito transparentno
· županije i gradovi znatno su transparentniji od općina
· većina JLRS najmanje truda ulaže u uključivanje građana u političko odlučivanje
· JLRS nedovoljno koriste Internet za informiranje građana i raspravu o bitnim pitanjima
· politička volja je presudna
Stupanj transparentnosti mjeren je kroz 51 pokazatelj unutar pet osnovnih dimenzija transparentnosti: javnost sjednica vijeća/skupštine, javnost rada i odluka izvršne vlasti, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s civilnim društvom, te izravna participacija građana u odlučivanju. Najzastupljeniji pokazatelji su oni koji se odnose na formalne mehanizme, manje oni koji traže transparentnu objavu odluka i dokumenata koji utječu na život građana, a najmanje oni koji građanima omogućavaju istinsko sudjelovanje u procesima donošenja odluka.
Usporedni rezultati pokazali su da je transparentnost porasla u odnosu na rezultate iz 2009., ali još uvijek je daleko od zadovoljavajuće razine. Čak 70 posto jedinica lokalne samouprave je netransparentno, a samo šest posto njih ostvarilo je rezultate izrazite transparentnosti. Najvišu razinu transparentnosti pokazuju gradovi, a najnižu općine, dok su se županije većim dijelom pokazale transparentne. Postotak izrazito transparentnih gradova povećao se za 18 posto, dok se postotak nedostatno transparentnih smanjilo za 15 posto. Općine bilježe manji pomak, te se njih osam posto prebacilo iz kategorije nedostatno transparentnih u transparentne, što ukazuje na to da izmjena zakonodavnog okvira nije značajnije utjecala na povećanje transparentnosti. Rezultati ukazuju da je transparentnost prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njene važnosti i koristi za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta.
Nagradu LOTUS osvojilo je 12 gradova i dvije županije, te jedna općina s najvećim pomakom nabolje u odnosu na istraživanje 2009. godine.
Dobitnici nagrade LOTUS 2011/12 za transparentnost su:
Županije:
1. Krapinsko-zagorska županija
2. Varaždinska županija
Gradovi:
1. Rijeka
2. Labin i Samobor (isti broj bodova)
3. Pula
4. Opatija
5. Crikevnica
6. Zaprešić
7. Slavonski Brod
8. Kutina
9. Novi Marof
10. Osijek i Čakovec (isti broj bodova)
Najveći napredak u odnosu na LOTUS 2009.:
- Općina Pučišća
