Počinje prikupljanje potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad
DHMZ: Djelomice sunčano uz porast naoblake
HAK: Na mostovima i nadvožnjacima moguća poledica
Ribić: Ne očekujem da će Vlada posegnuti za zabranom štrajka
Peović: Hrvatskoj su potrebne korjenite promjene
Sladoljev (Most): Zakon o navijačima je licemjeran i kontradiktoran
Ministarstvo pravosuđa kreće s energetskom obnovom zgrade Općinskog suda u Virovitici

  Aktualnosti

Grad bolji od države

  Boris Pavelić/Novi list           14.09.2016.         853 pogleda
Grad bolji od države

Lana Golob, Gordana Frol, Vesna Kovač, Orjana Marušić Štimac, Mirela Pašić – vrijedno bi bilo zapamtiti imena tih žena. U stanovitome, vrlo važnom smislu, ona bi trebala biti važnija od imena Kolinde Grabar-Kitarović, Janosa Adera i Veysija Kaynaka, političara koji su jučer u mađarskome Sigetu, svaki za svoju javnost, održali nacionalističke predstave. Trebala bi biti, ali eto, nisu.

Lana Golob uredila je, a gospođe Frol, Kovač, Marušić Štimac i Pašić, učiteljice u riječkim školama, napisale »Učenik građanin – priručnik za Građanski odgoj i obrazovanje«, prvi takav u Hrvatskoj, prema kojemu su riječki učenici petih razreda osnovne škole, također prvi u Hrvatskoj, ove školske godine mogli početi učiti elemente demokracije te odgovornoga i snalažljivog ponašanja u suvremenom društvu. Ta tanka, ni po čemu prepotentna knjižica, primjeran je i kvalitetan izraz želje Riječana da u svojih najmlađih – kad to već odbija činiti država – počnu institucionalno njegovati temeljne vrijednosti otvorenoga društva: toleranciju, raznolikost, neprihvatljivost nasilja, zauzimanje za mir, razumijevanje, poštovanje i samopoštovanje, građansku odvažnost, kritičnost, prihvaćanje novoga, neprestano učenje, otvorenost... Malo je u priručniku, gotovo ništa, velikih a praznih riječi, malo onih koji razdvajaju ljude; mnogo pak onih koje uče poštovanju dostojanstva svakoga, ali i samoga sebe. »Želimo li živjeti u zemlji s visokim stupnjem zaštite ljudskih prava i sloboda pojedinaca, u zemlji koja utjelovljuje vladavinu naroda, moramo naučiti što ovi i mnogi slični pojmovi znače. A onda moramo naučiti hrabro se zauzimati za građanske vrijednosti, za čovjeka kao ljudsko biće koje je u središtu svakoga zadanog sustava«, napisao je u predgovoru Vojko Obersnel, gradonačelnik grada koji je, bez mnogo medijske buke, elegantno započeo ono što ovoj zemlji nikako ne uspijeva. Uvođenjem građanskog odgoja u svoje osnovne škole, Rijeka je frajerski pokazala što znači biti gradom boljim od države.

Istina, nije ni tako teško postati gradom boljim od države, ako državu vode političari poput Kolinde Grabar-Kitarović.

Riječanka koju smo još do pred godinu dana imali razloga smatrati liberalnom, na Pantovčaku se, a da to nitko od nje nije tražio, pretvorila u stjegonošu licitarskoga ali narogušenog hrvatskog nacionalizma, koji ne podnosi prigovore manjina, a još manje razgovor o samome sebi. Jučerašnja predstava u Sigetu, u kojoj su s hrvatskom predsjednicom glumili i mađarski predsjednik Janoš Ader i potpredsjednik turske vlade Veysi Kaynak, skladno se uklapa u taj nacionalistički kič urešen vojnim uniformama.

No, to se moglo i očekivati – da će hrvatsko-mađarsko-tursko obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke, sukladno politici sadašnjih vlasti u sve tri zemlje, prerasti u u antiimigrantsku paradu i klanjanje moćnicima. Mađarski je predsjednik ustvrdio da je Nikola Šubić Zrinski »dao život kao Hrvat i kao Mađar« za vrijednosti koje su i danas temelj Europe, štiteći »kršćansku civilizaciju i kulturu«. Nije dakle demokracija i sloboda, nego »kršćanska civilizacija i kultura«, temelj Europe. Za hrvatsku predsjednicu, »domoljublje istodobno znači i europejstvo«. Koje i kakvo domoljublje – možda ono Bujanca i Mamića? – predsjednica nije objasnila. Potpredsjednik turske vlade Kaynak, pak, postupio je baš kao da sultan još sjedi u Stambolu, posebno pozdravivši odsutnoga turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Koliko je samo jučerašnja sigetska parada odudarala od namjere kojom su Mađarska i Turska 1994. obilježile to mjesto zajedničkog stradanja! Tada, dok je u Bosni bjesnio protumuslimanski rat a Mađarska iz komunističkoga mraka činila prve korake prema slobodnoj Europi, podizanje zajedničkih bista nekadašnjim smrtnim neprijateljima, Turčinu i Europljaninu, značilo je gestu tolerancije par excellance. Danas, kada je Mađarska opasana žicom, Turska pretvorena u diktaturu, a Hrvatska se hrve s protudemokratskom i protuimigrantskom politikom, slična proslava simbolizira nešto posve oprečno: slavljenje tiranije, netrpeljivosti, straha i naopako shvaćenog europejstva, europejstva kako ga shvaćaju Orban, Erdogan i Grabar-Kitarović.

Takvome europejstvu suprotstavljeno je europejstvo Lane Golob, Gordane Frol, Vesne Kovač, Orjane Marušić Štimac i Mirele Pašić. Nisu to ista europejstva: ono prvo postavlja žice, zatvara medije, prijeti manjinama i baca ljude u zatvore; ovo drugo otvara granice, uči živjeti s razlikama i brine o svakome kome briga treba. Svjesni smo, dakako, da to prvo »europejstvo« – europejstvo s navodnicima – nastupa sve agresivnije, i da njegove povijesne fantazme opijaju sve veći broj ustrašenih Europljana, ali promijeniti se ne kanimo: naše je europejstvo bilo i ostat će ovo drugo, europejstvo bez navodnika, europejstvo grada boljeg od države.

Kolumna Pronađena zemlja Borisa Pavelića, Novi list

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.