KOLAR inflacija je odgovornost Vlade, ne može se prebaciti na trgovce
Sindikati upozorili na probleme u obrazovanju povodom Međunarodnog dana obrazovanja
HAKOM-ova brošura Ključevi sigurnog interneta za 50.000 učenika
Nova TV priprema ponudu za dodjelu nove koncesije
Sabor u petak glasa o vraćanju Josipa Dabre u saborske klupe
Uručeni Sporazumi o preventivnim pregledima za hrvatske branitelje za 2025.
SLJEPĆEVIĆ Naš film govori i o situaciji u kojoj smo danas

  Gospodarstvo

Gospodarstvenici analizirali učinke pandemije na izvoz i zapošljavanje u drvoprerađivačkoj industriji

        30.06.2020.
Gospodarstvenici analizirali učinke pandemije na izvoz i zapošljavanje u drvoprerađivačkoj industriji

Nakon dva dana bogatog programa u Opatiji, završeno je 17. izdanje Drvno-tehnološke konferencije. Raspravljalo se o aktualnim temama koje su od ključnog značaja za cijeli sektor, posebice u trenutačnim turbulentnim vremenima kad je gotovo svima glavni cilj zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta. Tako se govorilo o donesenim mjerama za spas gospodarstva, izvozu, razvoju ruralnih područja i zadržavanju radnih mjesta, ali i o brendiranju i promociji drva kao materijala, trendovima u razvoju tehnologija, inovacijama i EU projektima te Zelenom planu i daljnjim perspektivama za razvoj tržišta drvnih proizvoda u post-korona okruženju.

Duga recesija i izazovna budućnost

Drvoprerađivački sektor se proteklih mjeseci suočio s brojnim izazovima vezanim uz zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta, a kriza se počela nazirati i prije pojave koronavirusa. Sama pandemija dodatno je ubrzala pad, ali unatoč tome, sektor je uspio preživjeti proljeće i rad u otežanim uvjetima, no svi su složni kako bi se na jesen i zimu mogli pojaviti još veći izazovi.

– Pred nama je godina opstanka. Ipak, kriza je prilika onima koji imaju inovacije i nove proizvode, a mi tu kaskamo. Zasigurno bi trebalo uložiti sredstva u znanstvene institucije i poduzetnike koji imaju ideje – poručio je predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Vojinić. Ivić Pašalić, vlasnik Mundus Viridisa poručio je kako je „ovaj sektor jedan od najorganiziranijih u Hrvatskoj“, ali kako nema dovoljnu podršku. – Moramo tražiti nove načine lobiranja za interese naše industrije. Vlada će morati tražiti način kako dati razvojnu šansu ovom sektoru. Trebamo partnera s druge strane – zaključio je Pašalić.

Brendiranje mora biti prioritet

Važna tema ovogodišnje Drvno-tehnološke konferencije bila je i tema brendiranja domaće drvne industrije. Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK Daniel Smiljanić rekao je kako rijetko koja tvrtka uspijeva prodati proizvode pod svojim brendom te kako se većinom prodaje pod brendom velikih otkupljivača.

– U iduće četiri godine prioritet nam moraju biti brendiranje i marketing – poručio je Smiljanić. Sudionici su se složili i kako je potrebno brendirati cijelu industriju, a ne pojedinačne tvrtke te ponovno pokrenuti aktivne kampanje i ne zaboraviti kako nam je slavonski hrast važan adut koji je prepoznat u cijelom svijetu.

Pitanje kvalitetne radne snage

Nikola Požgaj, direktor Požgaj grupe istaknuo je kako je vrlo teško naći radnika koji je spreman na fizički rad u pilani te da radnike nerijetko pronalaze u inozemstvu. – Vrlo je teško pronaći radnika koji je spreman raditi u pilani i slagati daske. Ipak, imamo dobar odnos s Veleposlanstvom Indije koje nam značajno pomaže u pronalasku radne snage – istaknuo je Požgaj. Martina Ravlić, direktorica tvrtke Slavonija DI rekla je kako kod njih radi uglavnom domaća radna snaga, točnije obitelji iz okolice, a plaće se kreću od minimalca do 15.000 KN za inženjere. – Imamo dovoljno radnika. Sada smo imali evidentan pad prodaje, radili smo za skladište, bilo je i otpreme, ali smo ostali na nogama – kazala je Ravlić.

Klimatske promjene i velike štete

Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma osvrnuo se na vrlo važnu temu utjecaja klimatskih promjena na stanje šuma u RH. Istaknuo je kako su klimatske promjene donijele nepogode s kojima su se šumari susreli po prvi put. Primjerice, u posljednjih nekoliko godina dogodilo se nekoliko katastrofalnih nepogoda u Gorskom kotaru, koje su desetkovale šumske sastojine. 2014. godine dogodio se ledolom kad je stradalo 198.000 m3 jele i smreke te 208.500 m3 bukve. Nakon toga je krenula najezda smrekovog potkornjaka, a dogodile su se i vjetroizvale kojima je izvaljeno više od 1.300.000 m3 jele, smreke i bukve. Osim toga, veliki problem su i šumski požari. Samo 2017. godine izgorjelo je preko 48.543 ha šuma, a procijenjena vrijednost izgorjele drvne mase procjenjuje se na više od 10,5 mil. EUR. Loši trendovi posljednjih su se godina nastavili u obliku borovih potkornjaka na Marjanu, hrastove mrežaste stjenice te gljive Chalare, koja je nepopravljivo ugrozila sastojine jasena.

– Jasen je trenutačno najugroženija vrsta u Hrvatskoj, a do prije desetak godina bio je izuzetno vitalna šumska vrsta koja se obnavljala bez većih problema. Jasen je važna gospodarska i ekološka vrsta koja zauzima specifična staništa i nema alternativu – poručio je Žagar, a po svemu sudeći, u idućih nekoliko godina mogli bismo ostati bez 12.000.000 m3 zaliha jasena. – Već šest godina samo saniramo štete, a još ne znamo što nas sve očekuje u vremenima pred nama – zaključio je Žagar.

Inovativna rješenja i trendovi u proizvodnji

Konferencija je bila idealna prilika i za predstavljanje najnovijih trendova i tehnologija u sektoru te međusobno povezivanje svih sudionika. Zahvaljujući brojnim sponzorima, predstavnici sektora dobili su uvid u tehnološka rješenja koja pomažu u optimizaciji proizvodnje te se informirali o trendovima i najboljim praksama. Svoju ponudu predstavile su tvrtke Bjelin, Weinig, Sugimat, Spin Valis, Arp / Remmers, DIN Novoselec, Florian grupa, Uniconfort, Kohlbach / KBE Bioenergie, Dimšo, Winky, Mühlböck, Urbas te Nigos i Polytechnik.

Komentari




Još iz kategorije Gospodarstvo