VIROVITICA, 19. srpnja - "Hoće li se ikada dogoditi da se neki izbori
barem dvaput provedu po istim pravilima za provođenje izbora", pita se
u današnjem priopćenju nevladina udruga GONG,
osvrčući se na najavu koja se ovih dana pojavila u medijima da će se lokalni
izbori održati u prosincu, istovremeno s predsjedničkima.
"Prema postojećim izbornim zakonima, obje situacije su nemoguće: održavanje
lokalnih izbora prema važećem Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 45/03), donesenom
samo 40 dana prije prošlih lokalnih izbora, propisano je da se redovni (lokalni)
izbori održavaju treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine. U slučaju
da se lokalni izbori održe izvan navedenog zakonskog roka, potrebno je ponovo
mijenjati zakon. Bez mijenjanja zakona, prijevremeni se izbori mogu raspisati
samo u slučaju prestanka mandata uslijed raspuštanja predstavničkog tijela,
kad se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. Isto tako
nemoguće je, bez izmjene zakona, i istovremeno održavanje lokalnih i predsjedničkih
izbora jer, na žalost, Hrvatska nema zajednički zakon o tehničkom provođenju
izbora, na što GONG upozorava već godinama, te za svake izbore postoji poseban
izborni zakon koji na drugačiji način regulira raspisivanje i provođenje izbora",
upozoravaju iz GONG-a.
Pojašnjavaju da na predsjedničkim izborima općinska/gradska izborna povjerenstva
te Državno izborno povjerenstvo nemaju prošireni sastav, kao na lokalnim izborima;
različit je redoslijed izbornih radnji, na predsjedničkim izborima sastav biračkih
odbora ne smije biti stranački, a na lokalnim izborima smije, promatranje izbora
od strane domaćih nestranačkih promatrača različito je propisano, na predsjedničkim
izborima trajanje izborne šutnje je do 24 sata, a na lokalnim izborima do 21
sat, također, pravo glasa na predsjedničkim izborima imaju svi hrvatski državljani,
a na lokalnim samo oni s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga,
glasanje na predsjedničkim izborima odvija se u inozemstvu, za razliku od lokalnih
izbora, što bi moglo izazvati dodatnu zbunjenost birača.
Iz GONG-a napominju da je Ustavni sud ovoga proljeća u oba izborna zakona ukinuo
odredbe koje su regulirale zaštitu izbornog prava zbog kolizije s Ustavnim zakonom
o Ustavnom sudu RH, što znači da trenutno oba izborna zakona imaju pravnu prazninu
te će, ukoliko se ne dopune, onemogućavati podnošenje prigovora na postupak
kandidiranja i izbora.
" Iz svega navedenog vidljivo je da bi istovremeno održavanje izbora zapravo
značilo paralelno održavanje izbora te se time ne bi postigla najavljena ušteda.
Još jednom napominjemo da je za obje situacije potrebna ponovna izmjena oba
zakona te se postavlja pitanje jesu li oni koji najavljuju takve izbore pročitali
izborne zakone ili će se ponovo, tik prije izbora, zakoni na brzinu i bez uključivanja
stručne i zainteresirane javnosti, donositi minutu prije ponoći? U situaciji
kad Hrvatska, kao jedina zemlja u Europi, nema stalno Državno izborno povjerenstvo,
postavlja se pitanje i edukacije i informiranja birača", zaključuju u priopćenju
GONG-a.
FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE ZA IZBOR PREDSJEDNIKA
Nekoliko dana ranije GONG se priopćenjem oglasio i povodom izglasavanja Zakona
o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske, koji
je u saborsku proceduru osam dana prije usvajanja uputila Vlada po hitnom postupku.
GONG je upozorio da tim zakonom nisu regulirane anonimne donacije pa svi ili
neki donatori mogu biti anonimni, čime se ne postiže transparentnost i ne upoznaje
javnost o tome tko financira pojedinog kandidata. "Iako Zakon zabranjuje
neke donatore, nisu zabranjene sve neprofitne organizacije pa svi donatori koji
su zabranjeni, sredstva mogu donirati preko navedenih neprofitnih organizacija.
Zakon ne poznaje limite, pa svatko može dati koliko želi, pa i milijune. Primjerice,
jedna kompanija može nekom kandidatu donirati milijune, odnosno pokriti troškove
cijele kampanje, a pri tom može biti i anonimna. Ukoliko je riječ o stranoj
kompaniji ili bilo kojoj zabranjenoj stranoj pravnoj osobi, sredstva se mogu
uplatiti preko neprofitne organizacije i to, ukoliko žele, anonimno. Zakon nema
nikakvih sankcija. Dakle, i pored svega već navedenog, kandidat može primiti
i protuzakonitu donaciju, koristiti protuzakonita sredstva državnog proračuna
ili ne objaviti svoj izvještaj, jer biti sankcioniran", upozoravaju iz
GONG-a.
Pitaju se zato kome treba ovakav zakon i zašto porezni obveznici financiraju
donošenje zakona koji ne reguliraju materiju zbog koje se donose, zašto financiraju
ponovno donošenje istih zakona nakon što se uvidi da oni ne ispunjavaju svoju
svrhu, iako se na to ukazivalo od samog početka, zašto se ovakvi zakoni donose
po hitnom postupku, bez uključivanja stručne i zainteresirane javnosti, zašto
se argumenti kojima bi se zakon mogao popraviti ne prihvaćaju.
"Kome je to u interesu? Građanima sigurno nije. A oni plaćaju porez i biraju
zastupnike. Od 16. srpnja 2004. Hrvatska ima zakon koji se odnosi samo na financiranje
izborne promidžbe za predsjednieke izbore. Ali ga zapravo nema", piše na
kraju priopćenja.
