Slavin
GLOBE ekipa Osnovne škole Eugena Kumičića za najuspješniji rad iz područja "Zemlja kao sustav"
Na nedavno održanoj Državnoj smotri i natjecanju hrvatskih GLOBE škola, ekipa Osnovne škole Eugena Kumičića dobila je nagradu za najuspješniji rad iz područja "Zemlja kao sustav". GLOBE program (The Global Learning and Observations to Benefit the Environment - Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša) međunarodni je znanstveno-obrazovni projekt, u kojem sudjeluje više od 20 000 škola iz stotinjak zemalja svijeta. Cilj ovog projekta je praćenje i opažanje promjena u prirodi, u cilju zaštite i očuvanja našeg planeta.
Program je pokrenut 1995. godine u SAD-u, a Hrvatska je danas, nakon 15 godina provedbe programa, među prvima u svijetu po postotku uključenih škola. Osnovna škola Eugena Kumičića iz Slatine već jedanaest godina sudjeluje u GLOBE programu. XIV. Državna smotra održana je od 11. do 13. svibnja u Čakovcu, a domaćin natjecanja bila je Čakovečka II. osnovna škola. Na smotri su sudjelovale 53 osnovne i srednje GLOBE škole iz Hrvatske. Natjecanje se odvijalo kroz dva dijela. U prvom dijelu, učenici su, pred Stručnim povjerenstvom, morali prezentirati i obraniti svoj projekt.
Radovi su pisani i podijeljeni u četiri kategorije: atmosfera, hidrologija, tlo i zemlja kao sustav. Orijentacijsko kretanje u prirodi bio je drugi dio natjecanja. Odvijao se u Sv. Martinu na Muri, gdje su se tročlane ekipe, uz pomoć zemljovida i kompasa, morale orijentirati i pravilno kretati prema zadanim točkama, na kojima su ih čekali zahtjevni teoretski i praktični zadaci. Rad, nagrađen na ovom natjecanju, pod stručnim vodstvom mentorica Rajke Avirović-Gaća, učiteljice prirode i kemije, i Jasmine Krznarić, učiteljice prirode i biologije, pripremili su učenici Ivan Toni Vujić, Iva Kordić i Simona Tomašević. Što se krije iza naslova rada "Akumulirana toplina u tlu, vodi i zraku i sjetva u našem kraju", otkrio nam je Ivan: "U projektu smo mjerili količinu akumulirane topline u tlu na dubini od 5 i 10cm, u vodi i u zraku. Dobivene podatke smo koristili, zajedno sa temperaturom svih tih medija, za usporedbu sa sjetvom u našem kraju. Uspoređivali smo temperature sjetve sa vremenom u kojem bi sjetva trebala biti, i time dobili podatke za optimalni rok sjetve."
