Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Virkas

Gledat ćemo na Virkasu: Čovjek jastuk, Gradskog dramskog kazališta Gavella

  vn           24.02.2022.         3630 pogleda
Gledat ćemo na Virkasu: Čovjek jastuk, Gradskog dramskog kazališta Gavella

U petak, 25. veljače (19:30 sati) na rasporedu Virkasa je predstava Martina McDonagha Čovjek jastuk u režiji Vanje Jovanovića. Ovjenčana Nagradom Olivier za najbolju novu dramu, Nagradom New York Drama Critics' Circle za najbolju novu stranu dramu, dvjema Nagradama Tony i mnogima drugima, "The Pillowman" ("Čovjek Jastuk") je jedan od onih tekstova koji nas istodobno uznemiruje i uzbuđuje, nepredvidljivo i drsko, brutalno i nježno, zavodljivo i odbojno.

McDonagh ima dar i sposobnost da nas nagovori da uskočimo u "vlak smrti" kojim nas je odlučio povesti u mrak gdje će nas, vođene šinama krimi-zapleta i uronjene u izmaglicu gothic-atmosfere, ostaviti bez daha, nasmijavajući nas i strašeći. Ponekad, kao i osobe komada, nismo sigurni što je istina, a što laž, što je učinjeno, a što zamišljeno, te kada nas se navodi na krivi put ne bismo li još više posumnjali u vjerodostojnost tragova koji nas vode kroz labirint "Čovjeka Jastuka".

U režiji Vanje Jovanovića, "Čovjek Jastuk" okuplja izuzetan glumački kvartet oko partiture zagušljive sugestivnosti, u kojoj svjetlo postoji, no likovi – a i mi s njima – se pitamo odakle ono dopire. Je li to vjera u važnost pričanja priča, u ljudskost, milosrđe i sućut koje postoje i u totalitarnoj tami jednog svijeta u kakvom se nadamo da ne živimo... "Čovjek Jastuk" se virtuozno poigrava mogućim odgovorima, očekivanjima, krhkošću granice zbilje i fikcije, kazalištem...

U predstavi igraju Živko Anočić (Katurian), Nikola Baće (Michal), Sven Šestak (Tupolski) i Franjo Dijak (Ariel). Predstava je premijerno izvedena 17. rujna 2021.godine.

 

Evo što je o predstavi na portalu Kritikaz napisala kazališna kritičarka Olga Vujović u kritici naslovljenoj Priče opasne po život.

***

Na pozornici, iznad rabljenog namještaja i ležaja na podu, dominiraju kuke nalik mesarskima (Vanja Jovanović, Marita Ćopo) na koje se vješaju koverte ispunjene perjem, pa kada se perje razleti, ne samo da upućuje na strukturu jastuka, već  na krhkost ljudskih spoznaja i života. Katurian K. Katurian (Živko Anočić) je pisac morbidnih priča prepunih zlostavljanja i ubojstava za koje se ne zna precizno jesu li potaknute  umišljajem, stvarnim zbivanjima ili same predstavljaju poticaj za opake zločine. Naime Katurian sluša kako roditelji muče njegovog mlađeg, djelomice retardiranog brata Michala (Nikola Baće) i počinje pisati mračne priče. Kad otkrije da su roditelji fingirali nasilje, Katurian odlučuje bratu čitati priče, ali se u stvarnosti počinju zbivati zločini opisani u pričama…

Po braću dolaze Tupolski (Sven Šestak) i Ariel (Franjo Dijak) i po načelu „dobrog “ i „lošeg “ policajca pokušavaju otkriti veze između priča o zločinima i samih zločina, odnosno upletenost braće u zločine. Zlostavljanje policajaca izmjenjuje se s pripovijedanjem priča i odjednom svaka opcija postaje moguća pa svatko od njih četvorice može biti pomalo zločinac  i pravednik, rukopisi utječu na stvarnost i obrnuto, nitko nije sasvim „normalan“ niti posve poremećen.

Mučne spoznaje o ljudskoj prirodi i zastrašujuća atmosfera čine ovu predstavu pomalo pretjeranom, a glumci, iako zanimljivi, ostaju „zarobljeni“ u svojim likovima. Predstava mi snažnije djeluje kao prikaz uzajamnog utjecaja književnosti i stvarnosti (od izjave „Rukopisi ne gore“ Mihaila Bulgakova do Gorana Vojnovića koji tumači policiji da pisac nije odgovoran za ono što govore njegovi likovi) negoli kao propitivanje položaja pojedinca u totalitarizma. Pitam se zašto?

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virkas