Franjevac i paroh na promociji knjige Kulturno historijski spomenici zapadne Slavonije

Vijeće srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije ipak je pronašlo mjesto gdje će organizirati promociju knjige dr.sc Filipa Škiljana „Kulturno-historijski spomenici zapadne Slavonije".  Službena Virovitica je, pisali smo o tome, zabranila promociju knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici pod izlikom da u predizbornoj kampanji nije zgodno govoriti o povijesnim lokalitetima jer su to, kako je objasnila ravnateljica Višnja Romaj, osjetljive teme.

Podrum restorana MFM, prostor namijenjen poslovnim sastancima, seminarima ili kongresima s manjim brojem sudionika još jednom se pokazao idealnim mjestom za takva okupljanja. Iako je promocijama knjigama mjesto u knjižnici, poglavito onima s kulturno-povijesnom tematikom, predstavljanje rada dr Škiljana nije izgubilo na značaju.  Zidovi ukrašeni djelima poznatih likovnih umjetnika i kompletna infrastruktura koja organizatorima stoji na raspolaganju samo su pojačali dojam. A ni posjeta nije izostala!  „Iznenađen sam brojem ljudi koji su došli na promociju knjige. Gdje god smo je do sada prezentirali uglavnom je bilo manje publike", posvjedočio je autor.

Među inima tu su bili fra Marijan Matijaško iz Franjevačkog samostana župe Svetog Roka u Virovitici i virovitičko-gaćiški paroh Jovica Gačić. Nitko se iz gradske uprave, unatoč pozivu, nije odazvao.

Ono što se tamo moglo čuti te večeri bilo je sasvim benigno, a strah vlastodržaca i izvršitelja njihovih zapovjedi da bi se temom rušenja Pravoslavne crkve u Virovitici mogla narušiti izborna predkampanja potpuno neopravdan.

„Knjiga je nastajala dugo vremena, prve obilaske područja zapadne Slavonije započeo sam sa svojih 17 godina. Lokacije sam tada obilazio s bakom i djedom. Intenzivno, za potrebe istraživanja, lokalitete sam obilazio gotovo dvije godine i još nisam uspio sve popisati. U knjizi je nalazi 536 lokacija, a to je možda tek polovica. Bio sam i u selima u kojima više nema ljudi. Takvih je najviše na području istočnog dijela bivše općine Daruvar, južnom dijelu općine Slatine, oko Novske i u nekom dijelovima bivše općine Nova Gradiška. Dođem u neko selo, znam da postoji lokalitet, ali više nemam koga pitati gdje se to točno nalazi ili gdje je stajala neka crkva. Primjerice selo Klisa koje se nalazi između Suhopolja i Đulovca u kojem sam tražio mjesto gdje se nalazila pravoslavna crkva. Tamo nema nikoga, selo je potpuno prazno i sablasno", kazao je dr Škiljan.

Knjiga je zamišljena kao katalog, svojevrsni vodič onima koji žele obići sva ta mjesta i lokacije kako bi se informirali šta mogu vidjeti u pojedinim mjestima.Uvršteni su arheološki lokaliteti, sakralne građevine i srednjovjekovni burgovi. Pokušao sam što je više toga moguće pobrojati, a nisam uvrstio NOB spomenike jer druga vrsta povijesne baštine. „Nadam se da će onima koju su kupili knjigu podaci iz nje pomoći prilikom obilaska lokaliteta i za bolje upoznavanje svoga kraja i okolice", rekao je dr Škijan.

Napisao sam knjige o kulturno-povijesnim spomenicima Korduna, Moslavine, Gorskog Kotara i Banije, a najviše posla bilo je na prikupljanju podataka za knjigu o zapadnoj Slavoniji jer je i područje bilo najveće. Prvo je trebalo razlučiti koje lokacije uvrstiti u priču  jer nema jasnih granica gdje počinje, a gdje završava zapadna Slavonija. Na području virovitičke Slavonije stvar je vrlo jasna jer se može odrediti po govoru stanovništva, lako je bilo na potezu između Pakraca i Kutine, ali već u Grubišnom Polju su tvrdili da je to Bilogora. No, u selima oko Grubišnog Polja, u Rašenici i Rastovcu kažu da su Slavonci. U Jasenovcu će kazati da su Posavci, a u Rajiću i u brdima oko Novske -Slavonci. Jako je teško odrediti gdje je istočna granica, a najgore mi je bilo kad sam došao u Požešku kotlinu jer ju nema smisla dijeliti na pola. Zato sam odlučio a ću je zaobići", kaza je dr Škijan.