U hotelu 'Esplanade'u Zagrebu održan je prošloga tjedna Forum zagrebačkih ugostitelja. Po petnaesti put su se, tim povodom, okupili ugostitelji iz cijele Hrvatske. Dugogodišnji kolege, mnogi među njima i prijatelji, u srdačnom su okruženju razgovarali o svojim problemima u poslovanju. Problemi su to koji su godinama isti a sa kojima se osoblje restorana i kafića nosi svakoga dana i unatoč već tradicionalnom okupljanju ugostitelja, nisu riješeni. Veliki porez na dodanu vrijednost, brojni nameti i davanja, nedostatak kvalificiranih radnika, sve to tek su dijelom tereta kojeg na svojim leđima nose ovi obrtnici i poduzetnici, najzaslužniji za brojne nezaboravne uspomene mnogih od nas. Rođendani, vjenčanja, karmine ili tek usputna kava sa dragim prijateljem kojeg niste vidjeli od školskih dana, sve to omogućuju ugostitelji. Stoga smo se zapitali - kako bi izgledao društveni život grada ukoliko oni naprave 'fajrunt'?
NAPOJNICA NA UDARU POREZA
Najbliže toj predodžbi javnost je, osobnim doživljajem, došla 2020.godine u vrijeme 'lockdown'-a zbog korona virusa. Unatoč tadašnjim ujedinjenim vapajima upućenim ka adresi Vlade Republike Hrvatske, gotovo trećina ugostitelja nije se uspjela oporaviti i trajno je zatvorila svoja vrata. Mnogi od njih tada su volontirali na potresom razrušenoj Baniji, no država je našla načina kako bi im i to zabranila te ih otjerala uvođenjem prehrane iz kuhinja po svom izboru. Oni koji su se oporavili, odnosno "preživjeli taj period" (kako sami kažu), danas su suočeni sa novitetima koji ih očekuju od prvog dana Nove 2024.godine. Svakako jedna od najpoznatijih koja je odjeknula u javnosti bila je najava Vlade kako će se oporezivati - napojnice. Od prvog siječnja, naime, u ugostiteljstvo se uvodi kartična naplata napojnice no na godišnjoj razini, ista se neće oporezivati ukoliko ne premašuje 3360 eura. Iznad tog iznosa, konobar će ostati uskraćen za 20% svoje napojnice. Rezultat je to zahtjeva koje su ugostitelji uputili Vladi nakon prošlogodišnjeg Foruma.
“Konačno je prihvaćen naš prijedlog neoporezive napojnice putem POS-ovih uređaja. Isto tako Ministarstvo gospodarstva omogućilo nam je prihvatljivu cijenu energenata i za tekuće razdoblje. Upravo je ta činjenica omogućila da ugostiteljski objekti i dalje posluju. Isto tako, samo je ugostiteljima u segmentu restorana, konoba i kleti po prvi put ove godine dozvoljeno da apliciraju za bespovratna sredstva. Nadamo se kako će se ta pogreška ispraviti te da će uskoro i cijeli ugostiteljski sektor moći aplicirati za ta sredstva.”,izjavio je Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba.
Računajući radne dane u godini, uvažavajući godišnji odmor i slobodne dane, prosječno bi značilo kako je konobaru neoporezivo dozvoljena dnevna napojnica od osam eura.
Ove godine, pak, zahtjevi koje su ugostitelji uputili Vladi su slijedeći: predlažu ponovno ujednačavanje porezne stope u ugostiteljstvu za usluge pružanja smještaja te pripreme jela, pića i napitaka na 13%, po uzoru na ostale europske države, poput Njemačke, zalažu se za smanjenje poreznog opterećenja doprinosa i davanja na plaće te povećanje osobnog odbitka, dodatno rasterećenje sektora pojednostavljenjem obaveze vođenja robno materijalnog knjigovodstva u smislu da isto bude preporuka, a ne obaveza i traže rješenje zapošljavanja radnika u razdobljima povećane frekventnosti poslovanja (npr. rada vikendom) za što predlažu uvođenje sustava e-vinjeta za djelatnike, na koju bi se upisali ime, prezime i OIB te bi se kupnjom te vinjete automatski platili svi troškovi i doprinosi prema državi za te radnike.
ČEKANJE KONOBARA KOJI NE DOLAZI
Panel rasprava ovogodišnjeg Foruma bila je vezana za temu nedostatka radne snage u ugostiteljstvu. Tom je prilikom iznesen podatak o milijardu kuna godišnje koje se ulažu u "aktivnu politiku zapošljavanja" dok je cijela rasprava bila okrenuta uvoznoj radnoj snazi iz Nepala i sa Filipina što je jednog gosta iz publike potaklo da postavi pitanje zbog čega obrazovni sustav sustavno ignorira hrvatsku djecu koja su vrhunski radnici dok je, po njegovu viđenju, uvozna radna snaga "nužno zlo". Nitko od upitanih nije dao nikakav odgovor na to pitanje već su ustvrdili kako, eto, nitko od panelista ne dolazi iz Ministarstva obrazovanja. Panelisti na temu nedostatka radne snage bili su i predsjednik obrtničke komore Slovenije Blaž Cvar, direktorica za odnose s članstvom iz HUP-a Milka Kosanović, ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje iz Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Luka Čirko, ravnatelj Obrtničkog učilišta Dražen Maksimović.
Što o svemu zaključenom na Forumu misle virovitički ugostitelji, te kako se oni snalaze sa pronalaskom radnika, doznali smo proteklih dana. Jedan vlasnik kafića sa sedamnaest godina iskustva apsolutno se slaže sa zahtjevima za smanjenje PDV-a na 13% kao i za uvođenje e-vinjeta. "Upravo to nam je jedan od najvećih problema jer nam konobari na probnom roku moraju biti od prvog dana prijavljeni. To zahtjeva mnogo administracije, čak i ako drugog dana uvidim kako ne zadovoljava razinom kvalitete usluživanja gostiju." O samom pronalasku radnika rekao je kako je to - katastrofa. "Ili neće raditi, ili ne slušaju, ili nemaju radne navike a oni koji žele raditi nisu obrazovani. Sve što je bilo dobro je otišlo raditi van." Sa njim se slaže vlasnik restorana koji nakon dvadeset i osam godina rada uspijeva imati restoran otvorenim isključivo zbog pomoći obitelji. "Radim sam i uz pomoć obitelji jer nema tko raditi, svi dobri radnici su otišli van i prisiljen sam prihvatiti uvoznu radnu snagu. Nema više praktikanata jer danas učenici praksu uče u školi a to nije način kako se uči u ugostiteljstvu", mišljenja je, "jer usluživanje se najbolje uči kroz direktan kontakt sa gostom. Zašto je tome tako, ne znam, ali sa ovakvim nametima i svime što plaćamo, nećemo dugo izdržati."
Za problem manjka praktikanata obratili smo se djelatnicima Strukovne škole Virovitica koji su nam, u neformalnom razgovoru, otkrili kako škola ima restoran ali učenici mogu odraditi praksu u bilo kojem ugostiteljskom objektu u Virovitici i okolici. Sama škola ne poseže za sklapanjem ugovora sa poduzetnicima tako da su učenici prepušteni sami izabrati i osigurati si praktičnu nastavu. Je li pitanje zanemarivanja hrvatske djece u obrazovnom sustavu uistinu ključ rješavanja problema i stvaranja kvalitetne radne snage - ovim smo tekstom tek postavili.
