Fortuna baletnog ansambla HNK Osijek, najljepša čestitka skladatelju Milku Kelemenu za 93. rođendan

Milko Kelemen, najznačajniji predstavnik hrvatske suvremene glazbe, svjetski poznati skladatelj i glazbeni pedagog, 30. ožujka proslavio je 93. rođendan. Svom slavnom sugrađaninu rođendansku je čestitku i ove godine pripremila Udruga Dani Milka Kelemena Slatina.

U okviru stalnog postava Zavičajnog muzeja Slatina nalazi se spomen-soba slavnom skladatelju, u kojoj su izloženi različiti rijetki instrumenti koje je Kelemen donio sa svojih „glazbenih“ putovanja diljem svijeta, njegove note, dobivena priznanja i dio ostavštine koju je nesebično darovao muzeju. U tom su mu prostoru 93. rođendan svojim nastupima poželjeli učenici Osnovne glazbene škole Slatina, koja će, prema riječima ravnatelja Antonija Brzice, od sljedeće godine nositi ime Umjetnička škola Milka Kelemena. Nastupili su mladi gitaristi Matej Kokorić, Anja Kosijer, Ino Pavić, Lana Radić, Venio Rulj i Leonardo Mandekić, učenici Filipa Jankovića, Siniše Ivčeka i Alena Vlašičeka.

Ispunjena dvorana

Ne samo posebnu rođendansku čestitku velikom skladatelju i počasnom građaninu Slatine Milku Kelemenu nego i poseban glazbeno-scenski užitak svim svojim sugrađanima pripremila je Udruga Dani Milka Kelemena. Bila je to suvremena baletna predstava “Fortuna” u režiji i koreografiji doc. art. Vuka Ognjenovića, koju je na pozornici velike dvorane slatinskoga Pučkog otvorenog učilišta izveo baletni ansambl HNK-a u Osijeku. Predstava je privukla brojne ljubitelje scenske umjetnosti, i ne samo iz Slatine, pa je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Uz Vuka Ognjenovića i Petru Bernardu Blašković kao naratoricu, plesali su i Danijel Novoselac, Vanja Dušić, Mislav Šimić, Sara Epifany Erceg, Anja Bašnec, Marija Selak, Lucija Firi, Klarisa Stanisavljević, Helena Horvat i Lucija Horvat.

Predstava započinje prikazivanjem potresnih prizora tragedija koje su se dogodile u nedavnoj prošlosti, od crvenog fiće u Osijeku do prirodnih katastrofa poput cunamija, dodatno naglašenih dramatičnom glazbom, da bi u nastavku 12 plesača u zaokruženim plesnim cjelinama uz glazbu Carla Orffa iz “Carmine Burane” propitivalo sreću za kojom tragaju svi. Ona izmiče, ali potraga je univerzalna.

Simbolično ogoljavanje

Poveznicu plesnih točaka koje se nižu tijekom predstave čine stihovi Gundulića, Držića, Rilkea, Puškina, kojima se, unatoč svemu, segmentalno želi dočarati ljepota života, slobode, ljubavi, tijela, plesa, vode... i potreba zahvalnosti za sve što imamo. Vrlo sugestivno dočarala ih je dramska glumica HNK-a u Osijeku Petra Bernarda Blašković, koja pojašnjava da se u toj predstavi poezija i ples kao uzvišene umjetnosti preklapaju uz glazbu i stapaju u jednu cjelinu. Najbolje to potvrđuju riječi jedinoga proznog teksta u predstavi, onoga plesačice Isadore Duncan: “Sve dok se plesač sa svojom veličanstvenom umjetnošću ne vrati u kazalište, ono se ne može nadati da će ispuniti svoj uzvišeni zadatak!“ To je davno izrečena poruka koju, međutim, ni danas mnogi ne razumiju.

Autor Ognjenović kao osnovni moto predstave naglašava nepostojanje sreće kao konstante i potrebu povratka humanosti i svemu nematerijalnom kao temeljnim ljudskim vrijednostima:

– Zato predstavu i završavamo simboličnim ogoljavanjem, jer odlazimo s ovog svijeta bez ičega, kao što smo i došli.

Slatinska publika doista rijetko ima mogućnost u svojoj sredini vidjeti takvu predstavu pa je “Fortuna” donijela i djelić osječke svečane proslave ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, jer je tom prigodom 2013. na Trgu Sv. Trojstva u Tvrđi izveden dio predstave, koja je nakon uspješne izvedbe na međunarodnom festivalu u njemačkom Otzenhausenu u cijelosti premijerno izvedena u osječkom HNK-u godinu dana poslije.