Fond za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija u velikoj mjeri potiče raznovrsnost medijskih sadržaja kod lokalnih medija, predstavlja izravni povod za kreiranje tematskih sadržaja od javnog interesa, ali i utječe na poslovnu održivost medija, pokazalo je danas predstavljeno istraživanje analize društvenog utjecaja Fonda - prenosi Hina. "Bez Fonda bi teme od šireg javnog interesa bile puno manje zastupljene u lokalnim i regionalnim medijima, jer ne postoji dovoljno velik komercijalni interes zbog kojeg bi nakladnici razvijali određeni tip sadržaja", rekao je Ante Šalinović iz agencije Ipsos Puls, koja je istraživanje provodila od siječnja do ožujka ove godine.
Istaknuo je kako po konzumaciji medija, hrvatski građani ne zaostaju za onima u drugim europskim zemljama, dnevna količina konzumacije je stabilna i tijekom prošle godine iznosila je 255 minuta dnevno.
"Istraživanje je od velikog značaja za sve nakladnike koji se sufinanciraju putem Fonda za pluralizam", naglasila je predsjednica Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić.
Nakladnici Fond ocjenjuju kao potreban i poželjan u radu lokalnih medija, jer ima pozitivan utjecaj na programsku shemu i kvalitetu produkcije te osigurava financijsku stabilnost, a sredstvima iz Fonda angažiraju se i vanjski suradnici.
Istraživanje u segmentu uloge lokalnih medija pokazalo je kako većina populacije konzumira lokalne medije, od čega dvije trećine radio. "Lokalni mediji su, međutim, rijetko primarni izvor informiranja, no zato imaju znatno bolju poziciju kada je riječ o lokalnim događajima", naglasio je Šalinović i dodao kako su lokalne radijske postaje relevantnije od lokalnih TV postaja.
Osvrćući se na doseg i evaluaciju kvalitete sufinanciranih medijskih sadržaja, kazao je kako su subvencionirane emisije relativno slabo prepoznate u svojim referentnim koncesijskim područjima. "Prosječnu emisiju čuje četvrtina ciljane publike te bi na tome trebalo poraditi", rekao je Šalinović i napomenuo kako nema marketinškog pozicioniranja neke emisije jer je vidi samo "onaj koji je na nju nabasao".
Nakladnici su, prema istraživanju, iskazali interes da budu uključeni u proces raspodjele sredstava Fonda, traže veću slobodu unutar tema koje prijavljuju, kao i dodanu fleksibilnost zadane strukture emisije.
Rezultati istraživanja temelje se na analizi sekundarnih podataka o nakladnicima medijskog sadržaja, podataka o gledanosti i slušanosti, dokumentaciji Fonda te pregleda pravnog okvira, kao i podataka dobivenih na terenskom dijelu istraživanja putem anketa, fokus grupa s građanima u odabranim zajednicama i dubinskih intervjua s uzorkovanim nakladnicima. Razdoblje na koje se studija odnosi je 2010.-2012. Fond u Hrvatskoj djeluje od 2005. i bio je dio kriterija za pristupanje EU.