I sindikat visokog obrazovanja traži veće plaće u svom sektoru
Štromar ne isključuje mogućnost prijevremenih izbora, ali vjeruje i u dogovor Vlade i sindikata
Mediji i mentalno zdravlje: Trivijalizacija dovodi do click-baitova na uznemirujuće sadržaje
Sabor: Hrvatska kroz razvojnu pomoć najviše pomagala jugoistočnu Europu i BiH
Sabor: Hrvatska kroz razvojnu pomoć najviše pomagala jugoistočnu Europu i BiH
Sinčić: Hrvatsku očekuje kolaps svih sustava
U osnovnim školama štrajka 89, a u srednjim 85 posto zaposlenih

Filozofija glagolskih oblika


  Priroda društva           Davor Suhan/Moja Rijeka           24.11.2017.         811 pogleda
Filozofija glagolskih oblika

Duhovna invazija vojske povjesničara koji su zaposjeli prirodu i društvo hrvatske domovine početkom devedesetih polako, ali sigurno slabi. „Ostavimo se prošlosti, gledajmo u budućnost; radimo i stvarajmo za buduće generacije; dajmo priliku mladima, oni su naša budućnost“ – nove su vjerske mantre kojima se diže moral radničke klase. Zvuči pozitivno, ali je u biti isto negativno, jer takva vrsta pozitive gura zemlju u drugu vremensku krajnost, zanemarujući da se ono što je realno i stvarno nalazi između. TU I SADA.

Za potrebe ove kolumne postavljamo radikalni pristup kritici stanja: Zašto bi neke "sadašnje generacije" stvarale za neke buduće, žrtvujući vlastito pravo na puni užitak svih zemaljskih blagodati? Sve su generacije jednako vrijedne i dužnost je svake da stvara za sebe, a jedina radna obaveza koja se nasljeđuje je ostaviti iza sebe čisti zrak, vodu i prirodu. Sve ostalo je briga onih koji dolaze.

To je načelni politički stav glede pitanja žrtava generacijske solidarnosti, u suprotnom ono postaje sredstvo političke manipulacije, gdje se u ime nečije „bolje budućnosti“ mogu mirne savjesti praviti svinjarije u sadašnjosti – pojedinačno i grupno, izvanstranački i stranački.

No stvari nisu tako jednostavne. Zbrka triju glagolskih oblika u prirodi ljudskog društva daleko je složeniji problem i zato nije dobro da ga razmatramo samo politološki, nego više komparativno, znanstveno, religijski i filozofski. Pa krenimo redom:

“Pogledajte ptice nebeske, jer one ne siju niti žanju niti skupljaju u žitnice, a ipak ih vaš Otac nebeski hrani. Niste li vi vredniji od njih?  Tko od vas može zabrinutošću svojom imalo produžiti svoj životni vijek? I za odjeću, zašto ste zabrinuti? Promotrite ljiljane u polju, kako rastu! Ne muče se niti predu, ali kažem vam da ni Salamun u svoj slavi svojoj nije bio odjeven kao jedan od njih. A ako Bog tako oblači bilje poljsko, koje danas jest, a sutra se baca u peć, neće li još prije vas, malovjerni?  Zato nemojte biti zabrinuti i govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili ‘Što ćemo piti?’ ili ‘Što ćemo obući?’ Jer svim tim zaokupljeni su neznabošci. A Otac vaš nebeski zna da vam je sve to potrebno.” Matej 6:23-32

Što je Isus time želio reći?

Ne ulazeći sad u transcendentalnu dubinu ove poruke zahvaćamo samo ono što je golim okom vidljivo na površini: Briga o budućnosti (pa time i prošlosti) je nepotrebna.

Da bismo to lakše prihvatili kao svjetonazorsku i psihološku činjenicu treba proširiti viziju i postaviti problem filozofski: Prošlost je prošla, budućnost je misao, sadašnjost je stvarnost.

Kada bi nam pošlo za mozgom suziti svjesnost vlastitog postojanja samo na bljesak sadašnjeg trenutka, spoznali bismo da u njemu ne postoji vrijeme, misao i želje. Samo neopisivi osjećaj blaženstva u stanju duhovne ekstaze, čiju spoznaju Gautama Buda navodi kao najviši cilj života. U njemu nema rođenja ni smrti, jer nema se vremena ni roditi, ni umrijeti. Nema dharme i nema karme, pa nema dužnosti ni obaveza. Ostaje samo pomiriti se sa životom u trajnoj nirvani koji postoji od uvijek i zauvijek.

To je mistična istina na rubu znanosti, u koju se može posumnjati, ali ju se ne može oboriti, što je dovoljan razlog da se Hrvatski sabor makne iz prošlosti i osnuje posebno vijeće za suočavanje sa sadašnjošću? Ne treba očekivati da će nas prosvijetliti, ali možda će nam svanuti.  

 

Kolumna Priroda društva, Davora Suhana, na portalu Moja Rijeka  

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Priroda društva



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: