Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Gospodarstvo

Filmić na internetu za edukaciju političara i ekonomskih stratega

  Miodrag Šajatović/Lider           05.02.2015.         1184 pogleda
Filmić na internetu za edukaciju političara i ekonomskih stratega

Nekoliko posljednjih tjedana prijatelj mi je uporno savjetovao da na internetu pogledam animirani filmić ‘How the Economic Machine Works’ (www.economicprinciples.org). Napokon sam pogledao taj jednostavni, a za neekonomiste vrlo poučni uradak.

Pojednostavnjena ekonomija, ali i vrlo korisna za razumijevanje što se događa na globalnoj i hrvatskoj sceni. Da ne idem u detalje, riječ je o onome klasičnom objašnjavanju kratkih, petogodišnjih do sedmogodišnjih ekonomskih ciklusa i dugog vala u koji se ti kratki valovi ugrađuju. Poruka je jednostavna: u razmacima od 50-ak godina ekonomija mora upasti u silaznu fazu velikog vala, izazvati depresiju i onda se, uz mnogo buke i pokoji svjetski rat, vratiti u fazu uzleta.

Teorija plaćena životom Ustvari, riječ je o teoriji dugih valova koju je dvadesetih godina prošlog stoljeća postavio, pazi sad, sovjetski (!) ekonomist Nikolaj  Kondratijev. Ustvrdio je da se kapitalistički ekonomski stroj na temelju produktivnosti obnavlja u ciklusima od 50 do 60 godina. To mu je donijelo znanstvenu slavu, ali trajno je ‘naštetilo njegovu zdravlju’. Kako se moglo očekivati, ubijen je u jednoj od Staljinovih čistki.

Prije negoli se vratim spomenutomu animiranom filmu, samo mala digresija. Ako pojednostavimo stvari, Kondratijev je u socijalističkom SSSR-u zastupao teoriju da kapitalizam upada u ciklične krize, ali se iz njih ciklično  i izvlači. Za razliku od njega, danas, u globalnom kapitalizmu, megapopularni francuski ekonomist Thomas Piketty, autor knjige ‘Kapitalizam u 21. stoljeću’ (dolazi u Hrvatsku 9. travnja), tvrdi da kapitalizam u sebi ima ugrađen ‘bug’ koji ga uništava. A riječ je o ugrađenom procesu da se bogatstvo koncentrira kod malog broja rentijera. Sva sreća, za sada mu ne prijeti sudbina kolege s početka dvadesetog stoljeća...

Ne ulazeći u ekonomske rasprave je li teorija Kondratijevljevih dugih valova ispravna ili nije, zanimljivo je uočiti rješenja koja u fazi opadanja dugog vala (u kojemu je svijet od velikog sloma 2007.) predlažu autori spomenute animacije ‘Kako radi ekonomski stroj’. Nabrajaju četiri vrste lijeka: štednju, restrukturiranje zatečenih dugova, pravedniju raspodjelu bogatstva između obogaćenih i osiromašenih te tiskanje novca u središnjim bankama.

Začudo, lako je gotovo sve poteze koje vuku vlade diljem svijeta svrstati u neki od tih recepata. Europa je, pod utjecajem Njemačke, išla u štednju i svođenje državnih deficita na prihvatljive razine. U SAD-u su to preskočili i odmah počeli tiskati novac (prije toga su opraštali dugove, ali prije svega bankama i financijskim institucijama). Pikettyjeva popularnost svjedoči i potrebi da se bogatstvo pravilnije rasporedi (ne radi pravednosti, nego da se vrati kupovna moć srednjem sloju, bez čega nema prodaje robe sa skladišta i proizvodnih vrpci)...

U Hrvatskoj – svega pomalo Zanimljivo je  na temelju spomenuta četiri lijeka vidjeti kako se primjenjuju u Hrvatskoj. Štednja u obliku smanjenja državne potrošnje i deficita vidljiva je samo u tragovima. Milanović i ekipa, većinom s pedigreom ljudi koji su naučili dobivati plaću iz proračuna, u to nisu dirali. Dugovi su se djelomično restrukturirali predstečajnim nagodbama i sada u manjoj mjeri otpisom dugova građanima. Veće oporezivanje bogatijih slojeva u tragovima je vidljivo u porezu na dividende i porezu na kamate na štednju. S time da je propao Linićev pokušaj oporezivanja nekretnina. Kad je riječ o tiskari novca, tu se očekuju efekti Europske središnje banke i s tim povezane idje o tristo milijardi eura za nove investicijske projekte u EU.

Premda su hrvatski problemi slojevitiji, kad se vidi sve vrludanje u vođenju ekonomskih politika, možda je rješenje u novom pokušaju. Riječ je o tome da bi sva četiri lijeka trebalo u dobro pripremljenom koktelu početi primjenjivati odjednom. A ne mjestimice, odustajući nakon prvih koraka. Primjera radi, predstečajnim nagodbama dio je tvrtki uspio ući u pozitivno operativno poslovanje, ali za razvoj im treba dodatni kapital. Fondova koji bi tu ulijetali još nema. Slično je s poreznim slalomima, uštedama...
Nažalost, iz SDP-a nema naznaka da se uz predizborne spinove osmišljava ozbiljan paket nove ekonomske politike. HDZ-ovci su svoj ekonomski program naručili iz Njemačke, pa će biti zanimljivo vidjeti o kakvu je koktelu riječ. Živom zidu ekonomski program i ne treba. On bi, kako sada stvari stoje, urušio sve pa onda na živom pacijentu vježbao osnove ekonomije.

Koliko god spomenuti filmić na internetu bio pojednostavnjivanje, za većinu ovdašnjih političara i ‘ekonomskih stratega’ bio bi veliko otkriće. Savjet: POGLEDATI.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.