Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Književnost

Festival žanrova Dvotočka u Zavičajnom društvu Virovitičana

        07.06.2022.         837 pogleda
Festival žanrova Dvotočka u Zavičajnom društvu Virovitičana

Žanrovi se vrednuju drugačije od kanonske književnosti. Brži su, reagiraju na aktualne događaje i donose nove ideje u javni prostor. Hrvatska ima dugu tradiciju pisanja žanrova u proteklim desetljećima i današnja produkcija ima čvrst temelj i u teoriji i u praksi. U kulturnim krugovima vlada predrasuda da je lako pisati ljubiće i krimiće, ali žanrovi imaju svoje zakonitosti koje treba slijediti i u zadanom okviru zadržati pozornost publike i dati nešto novo. Treba pisati, pisanje je biblioterapija jer pisanjem formuliramo misli koje često ne možemo nikome reći, a bavimo se njima u sebi. Pisanjem također formuliramo rješenja i dijelimo iskustva koja mogu nekome pomoći. Treba razvijati profesionalne urednike, ali i profesionalce u cijelom lancu koji prati knjigu, od lektora, grafičara i tiskara preko kritičara i novinara koji prate kulturu do prodavača u knjižarama. A u procesu nastanka knjige povjerenje između autora i urednika je presudno.

To su naglasci s festivala Dvotočka koje su formulirali Marko Fančović, Veljko Krulčić, Ljubica Uvodić Vranić, Božica Brkan, Stjepo Martinović i Kristian Novak u razgovorima s mladim i čitanim piscima ljubića, krimića, spekulativne fikcije i priručnika koji su predstavili svoje aktualne naslove.

Ljubav može cvasti i u Hrvatskoj, a u romanima Nataše Turkalj, koja piše o likovima iz naše sredine, cvate i posao. Svoj novi ljubavni roman "Moć žene" Nataša Turkalj objavila je nedugo nakon prvijenca "Moja savršena nevolja", a svoje junake vodi u erotske avanture, na putovanja, šopinge i u egzotične zemlje. Inna Moore, autorica erotičnih, modernih i povijesnih ljubavnih romana, predstavila je novitete "Neprikladno tvoj" i "Spašen" te svoju nakladničku kuću Innamorata, u kojoj objavljuje i romane drugih autorica.

Inna Moore piše ljubavne romane i u tandemu s tajanstvenom Kiki Knox, koja dizajnira naslovnice. Multitalent je i karikaturist Petar Pismestrović koji je nakon 50 godina bavljenja karikaturom objavio svoj prvijenac "Lukine žene". U njegovu romanu glavni lik je žena, čije je nedoumice sazrijevanja uvjerljivo opisao. Stjepo Martinović komentirao je naslov najromantičnijeg hrvatskog romana koji je Igor Mandić dodijelio njegovom romanu "Podne u Perastu". Svi su romani podjednako su romantični i erotični, rekao je Stjepo Martinović, koji je radio kao novinar, a u slobodno vrijeme svira gitaru i pjeva talijanske kancone. Božica Brkan iznijela je svoje iskustvo s ljubićima koji su objavljivani u šesteroznamenkastim nakladama, a pisala ih je pod pseudonimom Bianca Brandon.

Božica Brkan predstavila je i svoj novi roman "Privremeno neuporabljivo", koji je mogao biti i krimić i ljubić, ali kako je rekla, namjerno ga je ostavila izvan žanrova. Izvan žanrova su i romani Lee Brezar, među kojima je najnoviji "Godina Štakora", koji opisuje šest likova i njihove krize koje je zaoštrila epidemija. Lea Brezar najavila je da će sljedeći njezin roman biti ljubavni. Ljubica Uvodić Vranić u emotivnoj završnoj riječi snažno je podržala ljubavne romane i založila se za izražavanje lijepih osjećaja pisanjem i citirala riječi Renata Baretića: „Pišite, ljudi, pišite da ne zaboravite sami sebe.“

U terminu ljubića predstavljen je i zabavni seksi projekt "Sve što ste oduvijek željeli znati o penisu" Davora Zdjelarevića koji je rekao da knjižicu pisao inspiriran narodnim običajem ovih prostora - kurčenjem. Ilustriranu knjižicu prati penismetar, metar koji se može koristiti i u mraku! Panel o ljubavnim romanima moderirala je Sanja Tatalović.

Novi kriminalistički roman "Ubojstvo na Mrežnici" predstavila je Anđelka Kliment i njime podžanr cosy crime, u kojem je težište na detekciji, istrazi i razgovorima kojima se razjašnjava zločin u urednoj građanskoj sredini. Miro Morović predstavio novitet "Voštani princ", drugi roman nakon prvijenca "Djeca slijepoga kovača". Miro Morović voli misterij, enigmu, otkrivanje zagonetke i romantiku klasičnih krimića, a svoje likove smješta u imaginarne američke gradove.

Osobine njegovog pisanja su akcija, uvjerljiv osjećaj jeze i ironija njegovog ljunaka Andrewa Framea. Zoran Lisjak govorio je o svom romanu "Savršeni ustroj", čija se radnja odvija u Londonu i Dubrovniku i veže suvremenicu s djelom Ruđera Boškovića. Budući da je kraj romana ostao otvoren, publika očekuje nastavak koji je Zoran Lisjak obećao. Veljko Krulčić, novinar i nakladnik, predstavio je djelo Milana Nikolića, koji je objavljivao šezdesetih godina i dostizao šesteroznamenkaste naklade, a njegovi romani objavljuju se i danas. Veljko Krulčić podsjetio je i na krimiće Pavla Pavličića i Gorana Tribusona sedamdesetih godina te na knjigu "Principi krimića" Igora Mandića objavljenu 1985., a zatim ponovo 2015. i jednako je aktualna i nakon trideset godina.

Urednica Sandra Pocrnić Mlakar predstavila romane Jana Bolića – „Težinu stvarnosti“, prvi slučaj detektiva Johna Monroea i novitet "Štakori", u kojem inspektor John Monroe dolazi u Rijeku i silazi u podzemlje lučkog grada, među makroe i dilere.

Završnu riječ održao je Kristian Novak koji je sa zanimanjem pratio predstavljanje žanrova i istaknuo da njega žanrovi često inspiriraju za njegove romane te da su, zbog inspiracije i novih ideja koje nose, žanrovi izuzetno važni za literarnu scenu. Panel o krimićima moderirala je Olga Vujović.

Za razliku od fikcije, u priručnicima se opisuje vlastito iskustvo, koje može biti stručno ili osobno, ali uvijek je namijenjeno publici kojoj može koristiti. Ljubica Uvodić-Vranić autorica je deset priručnika i emisije „Avantura promjene“ na Hrvatskom radiju, a na festivalu Dvotočka prisjetila se kako je nastao njezin prvi priručnik „Kako se dobro posvađati“ i najnoviji „Devet vježbi opuštanja“. Vedran Sorić predstavio je priručnik Prodajni mindset, koji je dio multimedijskog projekta s istoimenim podcastom i konferencijom, a prijem priručnika i iznenadio je i samog autora.

Priručnik je interaktivni s QR kodovima vezanim uz web stranice koje se ažuriraju. Knjiga Dalibora Talajića "Most ponad burne rijeke" više je ispovjedna proza nego priručnik, ali pokazalo se da je itekako korisna mnogim roditeljima koji imaju dijete s poremećajem autističnog spektra, koji je sve češći. Dalibor Talajić najavio je nastavak prve knjige, u kojem opisuje osnovnoškolsko iskustvo i inkluziju svog sina kojem treba pomoć, uz odrastanje svoje kćeri koja je vrlo samostalna.

Predstavljanje "Mosta ponad burne rijeke" otvorilo je raspravu o asistentima u nastavi u koju se uključio Denis Vidović, koji je podsjetio kako društvo ne cijeni dovoljno rad asistenata koji su ključni za osamostaljenje učenika s posebnim potrebama, s čim se Dalibor Talajić složio.

Lea Brezar objavljuje priručnike koji stanu u džep, a njezini su naslovi „Da, i?“ o prihvaćanju neugodnosti ili traumatičnog događaja i „Reci čega se bojiš i ostvari se“, o suočavanju sa strahovima koji ometaju željeni napredak ili uspjeh. Od priručnika, poezije i romana, stigla je do osnivanja srednje i osnovne škole Epoha, koju je otvorila u Podsusedu, u partnerstvu s Renatom Brekalo, a upisala je i online studij psihologije na britanskom Open University.

U raspravi, Lukrecija Vrnoga zamolila je Ljubicu Uvodić Vranić da podsjeti na učinke i dobrobiti biblioterapije – terapije pisanjem, dok je Ljubica Uvodić-Vranić podsjetila Leu Brezar na njezin roman „Superjunakinje“, koji nije priručnik, ali u njemu opisuje iskustvo četiri žene koje su se našle u bolnici za duševne bolesti, što je dovelo raspravu do problema stigmatiziranja. Urednica Sandra Pocrnić Mlakar predstavila je priručnike autora koji nisu bili prisutni – psiholog Sandro Kraljević napisao je priručnik „Kako preživjeti u suvremenoj džungli“ u kojem je opisao osam najčešćih suvremenih neuroza, kao što su agresija, depresija, ovisnost o društvenim mrežama…

Priručnik je objavljen u godini epidemije (Godini Štakora) i cijele godine bio među najprodavanijima, jer je publika prepoznala rješenja koja je ponudio. Jan Bolić sudjelovao je na svoj način i u raspravi o priručnicima, budući da je njegova druga knjiga ispovjedna proza „Život koji želiš živjeti“, koja se također pokazala vrlo korisnom u kriznoj godini. Panel o priručnicima moderirala je Sandra Pocrnić Mlakar.

Razgovor o spekulativnoj fikciji započela je Jelena Hrvoj, vlasnica nakladničke kuće Cranium, autorica je više od 30 fantasy romana i psiholoških trilera. Jelena Hrvoj piše horore u koje ugrađuje narodne legende i mitove, znanstvena istraživanja i vlastita iskustvo. Za svoje likove ne crpi inspiraciju iz stvarnog života, smatra ih individualnima, a posebno su joj važni snažni ženski likovi. Marina Mađarević svoj je treći roman “Onaj koji otvara vrata” objavila u Nakladi Cranium, a inspiriran je starim spomenikom na virovitičkom groblju u blizini njezine ulice. Kao učiteljica u školi, Marina je objavila dva romana za djecu i mlade, a učenici ju potiču da se nastavi baviti dječjom književnošću.

Marko Fančović govorio je o stanju SF žanra na sceni. Hrvatske pisce žanrova smatra vrlo kvalitetnima i konkurentnima na stranom tržištu, a tome su razlog zanimljive ideje i stvaranje neobičnih priča iz običnih života. Važnost davanja potpora Ministarstva kulture za žanrove smatra vrlo bitnim za stanje na tržištu i stvaranje mjesta za žanrove spekulativne fikcije, ali politika za predstavljanje domaćih autora vani nije dobra. Istaknuo je važnost postojanja Društva za znanstvenu fantastiku “SFera” kao mjesta na kojem novi pisci mogu dobiti informacije, pratiti trendove i stvoriti zajednicu.

Osim SFeraKona koji se održava u Zagrebu svakog proljeća od 1983. godine, svako veće mjesto u Hrvatskoj u posljednjih je nekoliko godina dobilo je vlastito okupljanje ili konvenciju znanstvene fantastike. Završava rečenicom: “Fantastika neće otići, budući da se bavimo budućnošću, budućnost je sigurno naša.” Na kraju panela urednica Sandra Pocrnić Mlakar zahvalila je Marku Fančoviću na imenu Dvotočka koje je festivalu dala Milena Benini, prerano preminula književnica, prevoditeljica i urednica čija je ideja, prije pandemije, pokrenula organizaciju festivala.

Festival žanrova Dvotočka održan je uz podršku Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, a organizirala ga je nakladnička kuća Beletra u suradnji s kolegama malim nakladnicima Innamorata, Fragment i Naklada Cranium. Na završnom panelu dogovoren je novi susret sljedeće godine, a možda već i na Interliberu.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Književnost