Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Feldman – između umjetnosti i revolucije pesimizma


  Virovitička povjestica           Vlatko Smiljanić           24.11.2012.         3054 pogleda
Feldman – između umjetnosti i revolucije pesimizma

I škripe pera pisarska
Od svitanja do večeri.
U luci galija gusarska,
Na horizontu glečeri.

 U oku želja beskrajna
Za bijelim, sjevernim stazama.
Na jugu cvjetaju prašume
Datultanja do večeri.
U luci galija gusarska,
Na horizontu glečeri.

 U oku želja beskrajna
Za bijelim, sjevernim stazama.
Na jugu cvjetaju prašume
Datulâ u oazama.

 Beznadno ginu časovi,
Hlape nervi i sokovi.
Stenju u horu glasovi
Ko robijaški okovi.

 I škripe pera pisarska
Ko koraci na kamenu.
Težina cijelog stoljeća
Sjedi na jednom ramenu

 (Lirika s otoka u proljeće, Suvremenik, 1931.)

Istaknuti hrvatski književnik, dramatičar, pjesnik i liječnik Miroslav Feldman pojam je svih virovitičkih stihotvoritelja i suvremenih lirika. Rođen je 1899. u Virovitici. Nedugo nakon rođera seli u Zagreb i ondje završava Gimnaziju (1917.).  U samome jeku Prvoga svjetskog rata mobiliziran je na bukovinski front sve od 1919. kada počinje studirati medicinu u Zagrebu, a doktorira u Beču. Većinu svoga života provodi u Zagrebu. Godine 1925. pristupa Komunističkoj partiji Hrvatske. Tijekom Drugoga svjetskog rata djeluje u partizanskoj mornarici. Godine 1944. putuje u El Shat i El Khatatbi (Egipat) gdje služi kao liječnik i amaterski novinar. Posjet Egiptu ostavit će duboki trag u njehovim stihovima i rečenicama.

Na hrvatsku književnu pozornicu Feldman se javlja 1917. godine objavama u „Savremeniku". Ne specijalizirajući se za poseban kniiževni rod, Feldman osim poezije počinje stvarati i socijalno-psihološku prozu. Kao stuedent medicine u Beču objavljuje prvu zbirku pjesama „Iza sunca". Pokušavajući naći izlaz iz poslijeratnoga nemira on naglašava ljudske patnje, doživljaje i osjećaje. Potporanj svemu tomu je dojam prolaznosti i gubitka, trenutačnih zbivanja i nesreće.

I onda u tužnom času planulo je sve
I drveće, i mi i stari, dragi grad,
I sve bje uzalud. Izgorjelo je sve.
A ja sam, ja sam bio jednom mlad.

 Međutim, i nakon rata Feldman se ne odvaja od pesimizma. Umjesto da piše o strahotama rata, on pokreće novi ciklus bovarističkih pjesama. Ljubav prema čovjeku, ponekad i uzaludna i pretjerana, osjećaji i težnja za boljim teme su i motivi koji uvijek prate Feldmana.

Zbog konstantnoga bavljenja problemima društva i čovjekove subjektivnosti Feldman stvara i značajna dramska djela. Uzori su mu Ibsen, Hauptmanna, Meaterlinck, Piranell i ostali, uglavnom europski dramatičari. Feldomanovo dramstvo stvaralaštvo pri put uočava Branko Hećimović: „...ne može više izdravno prosuđivati u odnosu na scenu i ono što neposredno upravo sada živi na sceni. Ono je nastalo u drugo doma i s tim je dobom višestruko i nerazlučivo vezano, pa ga je nužno i razmatrati u sklopu tog doba." Kada dramatizira, Feldman dosta koristi grotesku, ali na relativno umjereni način. Nekada i ne može naći granicu pa ta groteska postaje fatalna ironija. Prekretnicu u njegovu stvaralaštvu čini drama „Zec" (1932.) za koju dobiva Demetrovu nagradu. U njoj progovara o klaonici Prvoga svjetskoga rata, i opet, eto, vraća se na ratnu tematiku.Važno je napomenuti kako je „Zec" prva nacionalna drama nakon Krležine „Galicije".

Nakon Drugoga svjetskog rata Feldman kratko vrši dužnost ministra za narodno zdravlje BIH i liječnika u Karlovcu, a 1953. ponovno se vraća u Zagreb. Zbog njegova iznimnog rada na književno-umjetničkom polju vrlo svestrane prirode, bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika te predsjednik „PEN kluba" (Poets Essayists and Novelists). Osim Demetrove nagrade dobitnik je nagrade DHK za zbirku pjesama „Pjesme" (1955.), nagrade AVONOJ-a za književnost (1975.) te nagrade „Vladimir Nazor" za životno djelo. Umro je u Zagrebu 29. svibnja 1976. godine.

Moja pjesma

Kad pođem dva tri koraka
Po jutru tihom -
Ljude, ptice i oblake
Povežem stihom.

 Poplašim mlado djevojče vedrom tugom.
Letim s nestrašnim pticama gustim lugom.
Uberem cvijet i tražim druga kom bi ga dao.
Ma koga sretnem, pitam ga smjerno, da l' me je zvao.

 Zamolim mnogog čovjeka da se gane.
Poljubim tužno dijete, pa mu uberem voće s grane.
Sjetim se da su i davno prije mene pjesnici neki
Ljudima bliži bili i daleki.

 Kad pođem dva tri koraka
Po jutru tihom -
Ljude, ptice i oblake
Povežem stihom.

 (Arhipelag snova, 1927.)

 Izvori:

književna studija Branke Bilić: Miroslav Feldman - sudionik vremena (Virovitički zbornik 1234.-1984., 405-409.

Miroslav Feldman: Izabrane pjesme (ur. Dragutin Tadijanović), Matica hrvatska, Zagreb, 1964.

 

KOMENTIRAJTE I IZABERITE TEMU VIROVITIČKE POVJESTICE!

Ako želite saznati nešto više o virovitičkoj povijesti, nekom detalju, događaju ili osobama iz bilo kojega doba, svoju želju možete ostaviti u komentaru ili napisati mail na sljedeću adresu: vlatko.smiljanic@gmail.com.

 

 

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

fitilj
29.11.2012. 22:51
Ljubotina đaba je ludom govoriti, jer ti nikako ne možeš shvatiti da se uporno katranišeš tuđim perjem!
Ljubo R. Weiss
29.11.2012. 20:39
@Templarius
Da, naišao sam na dva izvora gdje se tvrdi da je general Ivan Šibl bio židovskog porijekla. Tražim po arhivima i pokušavam naći podatke-dokumente o tome, za knjigu koju završavam. Bit ćeš iznenađen koliko je vrijednih i uspješnih Židova, s manje ili više naglašenim identiteom Židova, rodom iz virovitičkog kraja: pored Miroslava Feldmana, dr. Zlatko Bienenfeld, Slavko Šajber, Adolf Pajtaš ("Pajtašev mlin"), Marko Šajber, Eugen Šajber, obitelj Weissmann, braća Wollner, obitelj Bing (Bingov ćošak), Rudi Štajner, Eugen Weiss...Tu ubrajam i mog časnog oca Marka Weissa. Da o Židovima Hrvatske i svijeta previše ne pišem! Samo usput, Hrvatska: Slavko Goldstein, dr. Ivo Goldstein, Žuži Jelinek, Alfi Kabiljo, Miro Ungar, Alfred Lustig, Rajko Grlić, Žarko Puhovski, dr. Mirjam Gross, Mirko Mirković, dr.Maja Bošković – Stulli, dr. Ognjen Kraus, dr.Vlado Šalamon, Toni Franović, Davor Stern, dr. Slobodan Lang, Zora Dirnbach, Alfred Pal...Svijet ne bi bio ovakav da Židovi nisu dali genije ili genijalce kakvi su bili Mojsije, Isus Krist, Sigmund Freud, Alfred Einstein, Stiven Spielberg, Leonard Cohen, Bob Dylan, Dastin Hofmann, Barba Straisend sve do Marka Zuckerberga, osnivača Facebooka... Neki su još živi, neki, nažalost, pokojni!
Ali, dragi moj Templarius badava je to pisati Fitiljku, i sličnima, antisemiti su gluhi, slijepi, zarobljeni u svojoj ograničenosti i mržnji.
Pozdrav tebi i tvojima, i sretno!
Templarius
28.11.2012. 9:08
Ljubo... u kvartu u kojm ja zivim, u Cirihu, jos uvijek postoji Sinagoga... susjedi su mi zidovi, ortodoksni, radim sa dvojicom , trojicom... napisi molim te sto vise mozes o svom narodu... pogotovo o onim zasluznim ljudima... poput Sibla... koje ovaj grad ni ne spominje... fitilj... de se okreni oko sebe, poslusaj sto govori Gotovina i pocni korisiti mozak za nesto vise od provokacija...
fitilj
28.11.2012. 8:39
Ljuboja pobjegulju moja bečka, štedi faks za pranje rublja!
Ljubo R. Weiss
28.11.2012. 3:44
@terzo, templarius
Hvala terzo na razumijevanju. Da će netko 2012. javno iznositi antisemitske stavove u ovom dijelu Slavonije, za nevjerovati je! Lijepo sam napisao činjenice o Miroslavu Feldmanu, a u budućoj knjizi bit će ih još više. A antisemitizmom, netolerancijom i insinuiranjem koji iskazuje Fitiljko nemamo što tražiti u Evropi! Ima toga, istina i tamo, ali to se kažnjava! Da je ovo Fitiljko napisao u Njemačkoj (usput, on je njemački kadar povratnika!!) na temelju "Verbotgesetza", bilo bi mu suđeno!
"Templarius", s gospodinom nemam apsolutno nikakvih problema, očito on ima samnom. Jedino je zaboravio da ovo nije 1941., niti 50 godina kasnije kada su ovakvi notorni ispadi protiv manjiona bili tolerirani. I taj čovjek meni ne može naštetiti, tvrd sam materijal, (nešto poput dijamanta?), ali taj gospodin šteti svojoj domovini Hrvatskoj jer daje "štofa" onima koji tvrde da je Hrvatska antisemitska, ksenofobična i netolernatna. NIKKADA to ne bih tvrdio ni napisao, ali da ima pojedinaca koji su takvi, na prvom mjestu, dotični Fitiljko koji već najmaje dvije godine zuji mi oko glave i radi zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz na ovom i drugim portalima. Ali, otresao sam ja takvih mušica, ohoho!
terzo
27.11.2012. 18:32
@Fitiljko......Ajd` jac` se zatebe sram`t , za tvoje naprasite i uvredljive komentare . Zatvoje fustracije , e to moras sam snosit` .
Jednostavno se sramim...........
Templarius
27.11.2012. 14:46
koji problem vas dvojica imate?
fitilj
27.11.2012. 9:28
Ljubane, samo ti nemoj započinjati temu o pristojnosti. nema potrebe za dopunom teksta na način kojim ti to činiš, pogotovo ne za tvrdnjama za koje i sam priznaješ da Feldmanu nije isticao.

Očigledno je da je za razliku od tebe i tvojih bolesnih opsesija židovstvom i brojanje krvnih zrnaca Feldman izabrao biti Hrvat, a ne kao ti ni vrit ni mimo.
Ljubo R. Weiss
27.11.2012. 1:03
Piskaranjem uveseljavati auditorij!?? Pristojan čovjerk bi se zahvalio na dopuni teksta o Feldmanu, a ti tu po stoti put pokazuješ svoju nedoraslost temi. A s pristojnošću si se odavno pozdravio, pa nemam namjeru tračiti vrijeme na teškog kompleksaša i neznalicu. Piskaranjem ne, nego pričanjem se može uveseljavati auditorij, dobro? Uzmi "cvikcange" pa na posao, ako i to nisi posve zaboravio.. .sklon konfabuliranju!
fitilj
26.11.2012. 16:36
Ljuboja luzeru moj frustrirani, pa banane su tvoja omiljena hrana. bez kojih nebi mogao prodavati muda pod bubrege po potralima, brojati krvna zrnca i svojim piskaranjem uveseljavati auditorij!
Ljubo R. Weiss
26.11.2012. 15:04
@fitiljko
Umjesto da poturaš bananu, bolje ti je da je pojedeš, ha, ha, ha...
fitilj
26.11.2012. 10:18
Ljubo, zamorče moje jalovo, ja ti poturim bananu, a ti zagrizao punom parom.

Jadno je kako pališ i kitiš tuđim perjem!


Ljubo R. Weiss
26.11.2012. 4:34
@Fitiljko poznat po pisanju pisama novinama i koječemu drugom
Postoje još matične knjige rođenih, Miroslav Feldman je rođen 1899. kao Židov, imao je i ima židovsku rodbinu, a jedan od Feldmanovih predaka sahranjen je na Židovskom goblju u Viirovitici. Ponavljam, meni to nije presudno, on je vrstan književnik, dosta zaboravljen, a da je bio PRAVI HRVAT, ti i neki drugi, padali bi u nesvijest...! Osim toga, strpi se malo "fitiljko" knjiga koju sam napisao pod radnim naslovom "Posljenji izvještaj, posljednjih Židova, fragmenti za povijest Židova Virovitice i okolice" sadrži i dio o Miroslavu Feldmanu...Bit će u knjizi i o slatinskim Židovima! Gdje su danas??? A ti lijepo piši pisma novinama i dalje...ha, ha...
fitilj
25.11.2012. 8:55
Miroslav Feldman (Virovitica, 28. prosinca 1899. - Zagreb, 30. svibnja 1976.), hrvatski književnik.

Ljubo R. Weiss
25.11.2012. 4:35
Njegove drame izvođene su i u virovitičkom kazalištu. Sjajan, antifašistički autor! Mada to nije isticao, bio je židovskog porijekla!


Još iz kategorije Virovitička povjestica



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: