Izumrla jadranska vrsta morskog psa pronađena u Crnom moru
Glavni odbor potvrdio Milanovića za SDP-ova kandidata za predsjednika Republike
Božinović: Država i kompanije moraju činiti sve u zaštiti od kibernetičkih napada
Plenković: Idući tjedan Vlada i predsjednik o imenovanju Markića ravnateljem SOA-e
Voštana replika kipa A. Lincolna rastalila se zbog ogromnih vrućina u Washingtonu
Michael Jackson je umro s 500 milijuna dolara duga
Umjetna inteligencija uči jezik tumora radi bolje dijagnoze

  Šumarstvo

Eurozastupnici potvrdili zabranu uvoza proizvoda povezanih s krčenjem šuma

  Hina           19.04.2023.         2412 pogleda
Eurozastupnici potvrdili zabranu uvoza proizvoda povezanih s krčenjem šuma

Europski parlament usvojio je u srijedu uredbu o suzbijanju uništenja šuma uklanjanjem proizvoda iz lanaca opskrbe EU-a koji pridonose krčenju i sječi šumskih površina. EU je velik potrošač robe koja ima znatnu ulogu u krčenju šuma, kao što su govedina, kakao, soja i drvo, i važan trgovac njome. Cilj je novih pravila osigurati da potrošači kupnjom tih proizvoda ne doprinose daljnjem narušavanju šumskih ekosustava. Parlament je stavio niz proizvoda na popis onih koji su zabranjeni za uvoz te također želiosigurati poštivanje prava autohtonih naroda.

"Svake godine, na globalnoj razini, gubimo deset milijuna hektara šuma, što je površina Portugala",  rekao je izvjestitelj Christophe Hansen na raspravi o zakonodavnom prijedlogu, istaknuvši da je gubitak šuma globalni problem kojem se EU želi predano posvetiti te djelovati u borbi protiv klimatskih promjena. Pojasnio je da se šume krče zbog širenja poljoprivrednog zemljišta za uzgoj goveda te proizvodnju palminog ulja, soje, kave, kakaa, kaučuka, kukuruza i drva. "Riječ je o proizvodima koji se proizvode na pepelu nekadašnjih šuma", istaknuo je Hansen.

Uvjeren je da će EU usvajanjem "ambicioznog zakonskog teksta" produbiti trgovinske odnose s državama koje imaju jednake ekološke ambicije kao i europski blok. "Nadamo se da će sporazumi o trgovini slijediti ove odluke i vjerujemo da je ovo ključna faza za našu budućnost po pitanju bioraznolikosti. Želim da velike države, poput SAD-a, slijede put putem kojim je krenula Europska unija", rekao je izvjestitelj.

Uredba važan instrument u borbi protiv krčenja šuma

U rujnu 2022., Parlament je usvojio stajalište o uredbi Europske komisije o proizvodima povezanima s krčenjem šuma koja će obvezivati tvrtke da provjeravaju jesu li proizvodi koje stavljaju na tržište EU-a proizvedeni na iskrčenoj zemlji. Potom su u prosincu Vijeće EU-a i EP postigli privremeni dogovor o prijedlogu za smanjenje rizika od krčenja i propadanja šuma povezanog s proizvodima koji se uvoze u Europsku uniju ili se iz nje izvoze. U srijedu je novi zakon potvrdilo 552 eurozastupnika, 44 ih je bilo protiv a suzdržanih 43.

Povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides je rekla da će uredba "na odlučan način utjecati na borbu protiv krčenja i propadanja šuma na globalnoj razini". "Ovo je važan alat za stvaranje mreže bioraznolikosti i Europska unija je spremna preuzeti čelništvo u borbi protiv gubitka bioraznolikosti", rekla je Kyriakides, uz opasku da će učinkovita provedba uredbe na terenu biti ključan čimbenik u ostvarenju zadanog cilja.

U 30 godina iskrčena površina šuma veća od EU-a

Znanstvenici upozoravaju da je stopa gubitka šuma diljem svijeta alarmantna. Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), zbog krčenja je između 1990. i 2020. nestalo 420 milijuna hektara šuma, što je područje veće od Europske unije. Krčenje predstavlja uništavanje šuma kako bi se zemljište moglo koristiti za druge svrhe, dok se propadanje šuma odnosi na postupni proces u kojem šume gube svoja osnovna svojstva, kao što su drveća i bioraznolikost. Ovi procesi se odvijaju na području tri najveće prašume: Amazone (Južna Amerika), Konga (Središnja Afrika) i jugoistočne Azije. S druge strane, u Europskoj uniji se između 1990. i 2020. površina šuma povećala za 10%.

Krčenje i propadanje šuma uglavnom su posljedice ljudskih aktivnosti. Poljoprivreda je glavni pokretač procesa krčenja šuma u svim regijama osim u Europi. Glavni uzrok gubitka šuma je njihovo pretvaranje u zemljišta za usjeve. To je uzrokovalo najmanje 50% deforestacije na globalnoj razini, uglavnom za proizvodnju palminog ulja i soje, pokazuju podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu.

Ispaša životinja je odgovorna za gotovo 40% globalne deforestacije.

U Europi, krčenje šuma u 15% slučajeva izaziva pretvorba zemljišta u oranice, a u 20% posto slučajeva je riječ o ispaši. Razvoj infrastrukture, uključujući gradnju i širenje cesta, predstavlja treći najveći uzrok krčenja šuma na globalnoj razini, s udjelom od nešto više od 6% u ukupnoj razini deforestacije. Ipak, to je glavni uzrok krčenja šuma u Europi. Klimatske promjene su istovremenu i uzrok i posljedica krčenja te propadanja šuma. Ekstremni vremenski uvjeti izazvani klimatskim promjenama - poput požara, suša i poplava - utječu na šume.

Istovremeno, gubitak šuma je štetan za klimu, s obzirom na to da upravo one imaju značajnu ulogu u osiguravanju čistog zraka, apsorpciji CO2, reguliranju kruženja vode u prirodi, sprječavanju gubitka bioraznolikosti te sprječavanju erozije tla. Veliki dio tropskih šuma prenamijenjenih za poljoprivredne svrhe koristi se za proizvodnju robe kojom se trguje na globalnoj razini. Potrošnja Europske unije je odgovorna za oko 10% globalne deforestacije, što se uglavnom odnosi na palmino ulje ili soju (više od dvije trećine). Prema procjeni Europske komisije glavni proizvodi koje EU uvozi iz iskrčenih šuma su palmino ulje 34%, soja 32,8%, drvo 8,6%, kakao 7,5%, kava 7%, guma 3,4% i kukuruz 1,6%.

Šume ključne u suzbijanju klimatskih promjena

Na šume otpada 43 posto kopnenog pokrova EU-a i u njima se nalazi 80 posto kopnene bioraznolikosti. Šume su ključne za borbu protiv globalnih klimatskih promjena jer apsorbiraju ugljikov dioksid iz atmosfere, godišnje 8,9 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Kao ponori ugljika važni su za postizanje ugljične neutralnosti EU-a.

U 2020., EU je imao 160 milijuna hektara šume, tj. šumama je bilo pokriveno 39 posto kopnenog teritorija EU-a. Prema Eurostatu, 2020. su najveće šumske površine u EU zabilježene u Švedskoj (28 milijuna hektara), Finskoj (22 milijuna hektara) i Španjolskoj (19 milijuna hektara). Šume pokrivaju više od polovice kopnenog teritorija u pet država članica EU-a: Finskoj (66%), Švedskoj (63%), Sloveniji (58%), Estoniji (54%) i Latviji (53%). U Hrvatskoj, šumske površine čine 34,3 posto sveukupnog teritorija.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Šumarstvo