Europska komisija u srijedu je predložila plan koji bi trebao osigurati konkurentnost europske zelene industrije, suočene s oštrom konkurencijom Sjedinjenih Država, Kine, Japana i drugih zemalja čije vlade uvelike podupiru domaće proizvođače. Tim planom Komisija, između ostaloga, nastoji spriječiti bijeg investicija i proizvodnje u području zelenih tehnologija u SAD ili Kinu.
Japan potiče svoj tehnološki sektor izdavanjem “zelenih obveznica” u iznosu od 140 milijardi eura, Sjedinjene Države u svom Aktu o smanjenju inflacije (IRA) predviđaju 69 milijardi eura subvencija i poreznih olakšica, dok Kanada, Indija, Velika Britanija i mnoge druge zemlje najavljuju da će poticati investicije u čiste tehnologije.
Uz to, europska je industrija suočena s visokim cijenama energije, koje znatno utječu na njezinu konkurentnost.
EU želi biti predvodnik u brzorastućem tehnološkom sektoru s nultim neto emisijama stakleničkih plinova. “Želimo predvoditi revoluciju u području čistih tehnologija”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavljajući plan.
Zelenim industrijskim planom želi se pojačati konkurentnost europske industrije s nultom neto emisijom stakleničkih plinova i olakšati brzi prijelaz na klimatsku neutralnost. Plan predviđa fleksibilnija pravila o državnim potporama, preusmjeravanje postojećih europskih fondova za poticanje zelenih tehnologija, brže izdavanje dozvola za zelene projekte, ulaganje u stjecanje vještina na tržištu rada i zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi se osigurala opskrba kritičnim sirovinama.
Komisija predlaže privremeno fleksibilnija pravila za odobravanje državnih potpora u investicije u obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju industrije. No tu postoji opasnost za jedinstveno tržište budući da države članice nemaju iste ili slične fiskalne kapacitete za poticanje proizvodnje, što onda narušava pravilo o jednakim tržišnim uvjetima za sve. Stoga, Komisija kao kratkoročno rješenje predlaže da se iskoriste neiskorištena sredstva iz plana za oporavak od pandemije u iznosu od oko 225 milijardi eura.
U okviru plana EU sljedeće generacije osigurana su sredstva od kojih se veći dio dodjeljuje državama članicama kao bespovratna sredstva, a dio kao povoljni zajmovi. U svojim nacionalnim planovima za oporavak i otpornost države članice su preferirale bespovratna sredstva, tako da je dio namijenjen za povoljne zajmove ostao uvelike neiskorišten. Kao srednjoročno rješenje Komisija namjerava predložiti uspostavu Fonda za europsku suverenost u okviru revizije višegodišnjeg proračuna EU-a sredinom ove godine.
Komisija je u srijedu predstavila dokument koji će poslužiti kao podloga za raspravu za izvanredni samit čelnika EU-a 9. i 10. veljače u Bruxellesu, koji će u cijelosti biti posvećen konkurentnosti europskog gospodarstva i migracijama. Konkretne zakonodavne prijedloge Komisija je najavila da će objaviti prije redovitog proljetnog samita čelnika EU-a u ožujku. Riječ je o zakonu o industriji s nultom neto emisijom i zakonu o kritičnim sirovinama.
