Ergelu arapskih konja treba sačuvati

VIROVITICA, 2. prosinca - Jedinu hrvatsku ergelu punokrvnih arapskih sportskih konja Višnjica nedaleko Slatine treba sačuvati od rasprodaje na kraju dugogodišnje pretvorbene zavrzlame oko bivših dijelova IPK Osijek - zaključilo je u petak Poglavarstvo Virovitičko podravske županije. Uoči rasprave o sudbini ergele s koje potječe 90 posto svih konja arapske pasmine u Hrvatskoj, iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva stigla je obavijest da će se i oni uključiti u traženje rješenja. Župan virovitičko-podravski Ivan Begović dogovorio je sa stečajnim upraviteljem tvrtke Viagro d.d. u čijem je ergela vlasništvu, Brankom Valentićem, da se u narednih desetak dana pronađe pravni okvir za opstanak ergele zajedno s postojećim objektima.

Ergela Višnjica, utemeljena 1970. godine, ima danas četrdesetak konja, a u najboljim danima ima je i šezdesetak. Tri su ženske linije i četiri roda pastuha. Dobar poznavatelj konja iz Virovitice, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da se ubrajaju među pet izvornih skupina arapskih konja. Višnjica je sačuvala izvornost pa predstavlja ne samo hrvatsku nego i europsku vrijednost. Posljednja potvrda tog ugleda zabilježena je prije osam godina na međunarodnoj izložbi u Veroni. U najbolja vremena jedan je konj ove ergele vrijedio na tržištu 25.000 DEM. Jedna kobila dosegla je vrijednost od 75.000 DEM, ali je zbog neprocjenjive vrijednosti nisu željeli prodati. Prema riječima našeg izvora jedan takav konj na europskom tržištu danas vrijedi od 100 do 200 tisuća eura.

Još prije dva mjeseca stečajni je upravitelj ponudio četrdesetak konja na dražbi uz početnu cijenu od 700.000 kuna te štale za još 580.000 kuna. Kako se nije javio kupac zainteresiran za kupovinu cijele ergele čulo se da se razmišlja i o pojedinačnoj prodaji konja što znači da bi se ergela rasformirala. U javnost su prodrli i glasovi da konji nemaju odgovarajuću skrb, da doslovno gladuju. Tri posljednje godine o konjima za tvrtku Viagro d.d. u stečaju brine tvrtka Bistrica d.o.o. Voditelj komercijale Mišo Drmić tvrdi da se konji kvalitetno hrane, ali da nemaju ni odgovarajuću stručnu osobu koja bi o njima brinula. Dva radnika koja to rade ne stignu ni adekvatno timariti konje niti postoje pašnjaci na kojima bi se radilo s konjima kako bi bili u poželjnoj fizičkoj kondiciji. Za naknadu Bistrica je postala vlasnik priploda, odnosno, ždrijebaca (lani pet, ove godine četiri), a to ni izbliza ne pokriva troškove prehrane koji godišnje iznose 350.000 kuna. Umjesto novčane naknade, ugovoreno je da Bistrici pripadnu i konji u odgovarajućoj protuvrijednosti, ali stečajni upravitelj, kaže Drmić, ne priznaje taj ugovor.

Dožupan Dražen Vujčić, do 2000. godine rukovoditelj stočarstva Viagre u čijem je sastavu tada bila i ergela, upozorava da Višnjica nikad nije bila profitabilna. Stoga je županijsko Poglavarstvo zaključilo da treba u suradnji s gradskom upravom Slatine i Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva osmisliti projekte kroz koje bi se osigurala sredstva za njeno održanje. No, prvih godina trebat će svakako financijsku potporu.
Gradonačelnica Slatine Ksenija Plantak kaže kako grad razmatra konkretne mogućnosti zbrinjavanja ergele sa zainteresiranim investitorima za ulaganja u Slatini, kojima se regela mogla uklopiti u njihove poslove. Konjički klub u Slatini priprema projekte terapijskog jahanja i trebat će ove plemenite konje iz Višnjice. U stajama koje su se počele modernizirati moglo bi se organizirati konačište za sportske konje drugih vlasnika, a ergela bi mogla biti atrakcija za turiste ako uspije Županijski projekt vinskih cesta.

Ergelu su u srijedu obišli članovi ekološki udruge Osječki zeleni. Na osnovu njihova pisma i javnog reagiranja točka dnevnog reda o sudbini arapskih konja izvanredno je uvrštena je na dnevni red sjednice poglavarstva. Oni su, pozivajući se na Zakon o dobrobiti životinja i Zakon o stočarstvu, od Županije i Grada Slatine zatražili hitno poduzimanje mjera za opstojnost ergele kao cjeline.
Zatražili su da se poveća broj radnika na ergeli sa dva na najmanje šest i osigura dopunska prehrana te optimalni životni uvjeti u štalama. Predložili su obustavu bilo kakve licitacijske prodaje ergele, izmještanje, razdvajanje i selektiranje te nastavak brige za ergelu izradom plana i programa razvitka na temelju održivog razvoja, eko-turističkih gospodarskih principa i očuvanja nacionalnog blaga i tradicije.
Nakon što je u medijima objavljena priča o «slatinskim arapima» i nakon što su Osječki zeleni uputili pismo javnosti i političarima, javilo se nekoliko desetaka građana i konjičkih udruga sa željom da pomognu u hrani ili da otkupe grlo ili dva

Ergelu je danas posjetio veterinarski inspektor Antun Andolfinger. On je ustvrdio da su staje održavane, a konji u «dobrogojnom stanju, ali upitnog timarenja».