Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Kultura

EP dva puta u zadnjem sazivu predlagao mjere za poboljšanje statusa umjetnika

  Hina           10.06.2024.         131 pogleda
EP dva puta u zadnjem sazivu predlagao mjere za poboljšanje statusa umjetnika

Europski parlament u zadnjem je mandatu usvojio dvije rezolucije o poboljšanju statusa umjetnika kojima je, među ostalim, pozvao na zajednički okvir i minimalne standarde za umjetnike u cijeloj Europskoj uniji. Kultura je sektor u kojemu Europska unija uglavnom samo nadopunjava politike država članica, ali Europski parlament može utjecati na agendu svojim savjetodavnim rezolucijama. Tako je rezolucijom u listopadu 2021. Europski parlament pozvao Europsku komisiju da uvede „Europski status umjetnika“ koji bi postavio zajednički okvir, radne uvjete i minimalne standarde za umjetnike u svim državama članicama EU-a.

Europarlamentarci pozvali su tada države članice da „uspostave minimalne standarde za umjetnike i kulturne djelatnike koji se tiču radnih uvjeta, pravedne plaće i socijalne sigurnosti“. Povod za taj prijedlog bila je pandemija covida-19 u kojoj je kulturni i kreativni sektor bio najgore pogođen. Glazbeni sektor je, primjerice, izgubio 75 posto prihoda u 2020. u odnosu na 2019.

Dvije godine kasnije eurozastupnici su rezolucijom o poboljšanju statusa umjetnika poručili kako u kulturnom i kreativnom sektoru nedostaje dobro plaćenih poslova i bolja socijalna zaštita umjetnika. „Kulturni rad je profesionalna djelatnost i kao takav mora biti pošteno i adekvatno nagrađen, održavajući stvarnu razinu obrazovanja, kompetencije i profesionalno iskustvo te osiguravajući pristojan životni standard“, poručeno je tom rezolucijom.

Kao posebno problematičnu stavku europarlamentarci su izdvojili različite definicije umjetnika po državama članicama. U kulturnom i kreativnom sektoru radilo je 2022. 7, 7 milijuna ljudi, odnosno 3,8 posto zaposlenih, ali je taj sektor generirao 4,2 posto BDP-a u Europskoj uniji, istaknuli su eurozastupnici. Usprkos tome, životni standard umjetnika odlikuje prekarnost, nestabilnost i nesigurnost. Činjenica da je riječ o sektoru u kojima poslovi nisu stalni stavlja umjetnike u nezavidan položaj, dodali su.

U 2022. čak 31,7 posto zaposlenih u kulturnom i kreativnom sektoru bilo je samozaposleno u odnosu na 13,8 posto za cjelokupnu ekonomiju. To pak utječe na nesigurnost posla i činjenicu da su radnici u kulturnom i kreativnom sektoru "natprosječno izloženi zastrašivanju i diskriminaciji", zaključili su eurozastupnici.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura