Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Ekonomski program Mosta – štivo za ljude s jakim živcima


  Gospodarstvo           Mijodrag Šajatović/Lider           19.08.2016.         1190 pogleda
Ekonomski program Mosta – štivo za ljude s jakim živcima

Na 16. stranici ovog tjedna objavljenog izbornog programa Mosta autori se zauzimaju za samo četiri vrste poreza, a ocjenjuje se da su ‘doprinosi… posve nepotrebni’. Dvije stranice dalje, u odjeljku o mirovinskom sustavu, taj isti Most zauzima se za povećanje iznosa doprinosa u drugi stup!
To je samo jedan od mnogih primjera zbrke u tom programu. Izborni programi stranaka u Hrvatskoj i inače nisu na prihvatljivoj razini. Ali ambiciozna stranka poput Mosta, koji na početku programa ističe ‘da je spreman preuzeti odgovornost za vođenje države u cijelosti’, ne smije si dopustiti ‘kupus’ koji se povećava sa svakom pročitanom stranicom.

Isprika, ali to je ‘kupus’

Nije toliko problem u izbornom natjecanju. Većina glasača ne čita programe stranaka. Nezgoda je što stranke, uključujući i Most, nemaju rezervni program. Ako se nađu u ekipi koja sastavlja vladu, vrlo je vjerojatno da će mostovci tvrdoglavo zahtijevati provedbu onoga što oni zovu reformama, pod svaku cijenu.
U Mostovu programu naglašava se da je izborni program rezultat rada 150 ‘vrhunskih stručnjaka’. Možda među njima zaista ima vrhunskih znalaca, ali dojam je da je svaki od njih napisao karticu-dvije iz svoga područja, a onda je to netko jednostavno poslagao po poglavljima, ne zamarajući se postoje li među autorima razlike. Ne bi bilo loše da Mostovo vodstvo netko upozori na konfliktnost ciljeva ekonomskih politika.
Primjera radi, na 10. stranici može se pročitati opredjeljenje za ukidanje poreza na dividendu jer već postoji porez na dobit, a ‘poduzetnici imaju pravo na zaradu na uloženi kapital’. Ali na 16. stranici očito neki drugi autor zbirke traži ‘progresivni porez za regulaciju distribucije bogatstva’.
Kad smo već na odjeljku o fiskalnoj politici, valja citirati jedan od ‘najdojmljivijih’ prijedloga: ‘Stope poreza na dohodak ne smiju biti fiksno definirane zakonom, već se moraju određivati uredbom vlade. Vlada može skoro u realnom vremenu reagirati na promjene u potražnji i efikasno suzbiti eventualne inflacijske pritiske, odnosno izvući višak novca iz optjecaja.’ Ako to netko razumije, molim da mi objasni. Pametne države privlače investitore stabilnim poreznim stopama. Kako da se ta ‘inovacija’ o mjesečno promjenjivom porezu ugradi u bilo koji investicijski plan? Dobro, u Mostovu  programu o investicijama nema ni retka, pa možda na njih i ne računa…
Zanimljiv je i pristup generatorima rasta i zapošljavanja. Na 10. stranici sugerira se da je to izvoz. Na 23. stranici, u dijelu o zapošljavanju, očito opet neki drugi autor (a zbog izostanka i osnovne redakture) izvoz ne spominje. Ali zato se izlaz vidi u supstituciji dijela uvozne robe i usluga domaćima. Treći autor, međutim, društveno odgovorno poslovanje vidi kao ‘zamašnjak razvoja’. Na četvrtome mjestu piše da osobna potrošnja otvara radna mjesta. Ide se do tolikih detalja da se predlaže porezno priznati rashod kupnje dioptrijskih naočala…

Stabilan, a realan tečaj?!

Zanimljiva je i formulacija o ‘stabilnom, sigurnom i realnom tečaju kune’. E, sad, kako tečaj može biti stabilan i realan u isto vrijeme? A bilo bi zanimljivo čuti i objašnjenje o ‘sigurnom tečaju’. Ima u programu i ideja o uvođenju dvaju neovisnih državnih nadzornika u poduzeća koja nisu isplatila plaću, uz mogućnost da se plaće naplate iz imovine poslodavca ili članova njegove obitelji. U sljedećoj se rečenici, iznenada, konstatira da je ‘inzistiranje na pravima bez uvažavanja tržišnih utjecaja u konačnici pogubno za obje strane’.
Revolucionarni prijedlozi pojavljuju se iznenada. Pa se tako predlaže niže poreze za ‘proizvodnju’ (stvari i usluga), a više za ‘financijsko i trgovačko posredništvo’.  Malo zbunjuje što je trgovina, prema definiciji, usluga, zbog čega ne bi potpadala pod više poreze. Ili bi? Ali ta ‘zbunjola’ proizlazi i iz jedne od definicija prema kojima  se djelatnosti dijele na ‘gospodarstvo, industriju, poljoprivredu i slične djelatnosti…’ (str. 13.). Dosad je vrijedilo da je industrija dio gospodarstva, ali očito se stvari mijenjaju…
Naravno da se u Mostovu ekonomskom programu može naći i prihvatljivih inicijativa. Možda je jedna od najvažnijih da se za sve zakonske promjene uvede ‘obveza procjene njihovih učinaka na poslovanje poduzetnika’. Pa bi se to onda odnosilo i na sve Mostove prijedloge. A ako treba biti benevolentno konstruktivan prema mladoj političkoj opciji, onda možda savjet da nakon izbora nađu jednoga vrhunskog stručnjaka koji će im ekonomski program učiniti koliko-toliko konzistentnim.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: