Banner
Obilna kiša poplavila županjske ulice i prodrla u pojedine obiteljske kuće
Nevrijeme poharalo poljoprivredne kuture na istoku Vukovarsko-srijemske županije
Pripadnica Oružanih snaga RH smrtno stradala izvan službe
Horvat: Fond bi trebao biti generator paljenja motora bagera
Prijatelji životinja: Pripazite gdje ostavljate životinje na čuvanje
Još dvije braniteljske udruge osudile istup Vučemilovića i podržale Medveda
Plenković ponovno pozvao građane na cijepljenje

  Komentar

Ekonomski program morat će ponuditi poslovna zajednica

  Mijodrag Šajatović/Lider           04.09.2010.         1240 pogleda
Ekonomski program morat će ponuditi poslovna zajednica

Tragikomični rebalans proračuna izglasan je u Saboru. Život čak i nakon takvog, dugoročno ‘samoubilačkog', poteza ide dalje. Da ne bi sve otišlo prerano u zaborav, u ovom broju tiskanog izdanja Lidera računali smo što bi se sve korisno moglo učiniti za tih 14 milijardi kuna proračunskog deficita koji će u 2010. otići na kupnju socijalnog mira i glasova na sljedećim parlamentarnim izborima.  Hrvatska ulazi u čudnu fazu. Kako sada stvari stoje, postoji prešutan konsenzus o tome da se godinu dana čeka do redovitih izbora. Naravno, ako naši mecene iz SAD-a i EU ne odluče drukčije... Vlast će pokušavati neke mjestimične pojave (rast izvoza drvara, jedan mjesec u kojemu trgovina na malo u odnosu na prethodni mjesec nije zabilježila pad, otvorenje hidroelektrane...) proglasiti trendovima oporavka. Opozicija i politički nesvrstani kritičari nasjedat će na servirane im povode i energija će se iscrpljivati na glodanje ne previše važnih kostiju.

Elita zakazala Možda je taj vakuum do izbora dobra prilika da se ovo društvo malo više strateški zamisli nad svojom sudbinom i putovima koji vode u koliko-toliko prihvatljiv razvoj i kvalitetu života ove generacije i sljedećih. Tu je intelektualna elita zakazala. Ni nakon 20 godina nisu, barem na razini knjiga ili znanstvenih radova, promišljene osnovne dileme. Odgovor zašto se to u Hrvatskoj ne događa može se naći i u tako neobično vrijeme kao što je večernji povratak u Zagreb i slušanje Prvog programa Hrvatskog radija. Zagrepčanin koji upravo završava doktorat u Londonu objašnjava da je tek sada shvatio kolika je razlika u sustavu obrazovanja u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji. Pojednostavljeno, kod nas se od osnovne škole do doktorata mora ‘bubati' ono što profesori (čast iznimkama!) diktiraju i ništa ne dovoditi u pitanje. Nasuprot tomu u Londonu od njega traže samo jedno - kreativno razmišljanje. Uče ga da nema jedne istine i da su stvari kompleksne. Zlostavljana djeca vrlo često, nesvjesno, postaju zlostavljači. Tako i djeca naučena na pogrešno učenje sama postaju takva da traže da se njihove tvrdnje, kad jednom postanu profesori ili ekonomisti, nemaju što preispitivati. To je možda presudan razlog zbog kojeg u Hrvatskoj zapravo nema stručnog dijaloga. Stručnjak u najboljoj namjeri sjedne za računalo, na osnovi svog znanja i svjetonazora napiše prijedlog što bi on radio da je njemu ‘pet minuta vlasti'. Nakon toga - zatvori se prema bilo kakvoj kritici i dogradnji. Rezultat: nedovoljno promišljeni recepti koji ne mogu odgovoriti zahtjevima trenutka.
Vladin Program ekonomskog oporavka tipičan je primjer takva pristupa. Dobro, možda je četvero premijerkinih savjetnika međusobno ‘drvilo' o prijedlozima prije negoli su se pojavili u obliku Power Pointa. Ali kad je premijerka Jadranka Kosor izašla s tim ‘programom', u njega se više nije mogla umetnuti ni igla. Sveto pismo.

Glavinjanje Naravno, kako je to uradak koji ipak odgovara samo na dio zahtjeva ove teškoizlazne situacije, počinje ‘balkanski pristup'. Umjesto da se stvari strateški i konzistentno podvrgnu kritici i dorade, izrađuju se zakrpe koje su još manje promišljene od Programa. Postoje ipak kakve-takve naznake da je dio establišmenta svjestan pogubnih posljedica glavinjanja zemlje po rubu bankrota. U posljednjih tjedan dana mogu se čuti razmišljanja kako je krajnje vrijeme da se pokuša nešto napraviti. Tako iz Hrvatske udruge poslodavaca sve upornije stižu zahtjevi da se protiv recesije počne boriti poticanjem privatnih investicija. Smjer je logičan, ali ponovno još nedovoljno duboko promišljen. Ako se po svaku cijenu mora gasiti vatra stvorena negiranjem krize, onda pristup može biti: svaka je investicija koja diže BDP dobra i svaki je investitor koji dođe dobar. Ali ako se želi slojevitije promisliti budućnost ove zemlje, onda prema onom britanskom zahtjevu za kreativno razmišljanje, što se često opisuje i kao uloga đavoljeg odvjetnika, kad je riječ o investicijama, treba postaviti heretičko pitanje: trebaju li nam svaka investicija i svaki investitor? Bez takva načina promišljanja za deset će godina biti problema s onečišćenim okolišem i sl. Nije tu riječ o tome da nekoga treba tjerati ako želi investirati. Stvar je u tome koje investicije i zašto ova zemlja želi privući. Dokazano je da iz političkih radionica nikako da izađu kvalitetni ekonomski programi. Čini se da će ulogu pisanja morati preuzeti establišment u poslovnoj zajednici. Vrijeme je da on pokaže hrabrost.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

anakonda
6.9.2010. 21:53
J. Kosor poražena i u HDZ-u

Jadranka Kosor poražena! Da, poražena je, ali ne samo kad je u pitanju izmjena Zakona o radu i raspisivanje referenduma. To joj je i te kakva pljuska. Ali, što je još važnije, Kosorova je poražena i u vlastitoj stranci. Ona je predsjednica stranke bez autoriteta, šefica Vlade koja ne drži konce u svojim rukama. Zapravo je pravo pitanje, tko vodi, “drma” HDZ-om, a onda i tko “kontrolira” Kosorovu? Vladimir Šeks, Darko Milinović, Ivan Šuker, netko izvan stranke..? No, sigurno je da Kosorova jedino pliva među stranačkim strujama i pokušava držati glavu iznad vode. Nema u nje liderstva, karizmatičnosti, odlučnosti, drčnosti, srčanosti...

Umjesto da se nakon Sanaderova odlaska HDZ otvara novim ljudima, da otvara nove perspektive, da pokazuje otvorenost prema drugim idejama, ta stranka i dalje guši svakog tko imalo strši. Najbolji je primjer Đuro Popijač, koji je došao u Vladu kao nestranački. Od njega se nešto očekivalo, da će se nešto učiniti za posrnulo gospodarstvo, a na kraju su ga NATJERALI da mora potpisati stranačku pristupnicu.

Tako si je kupio određenu političku budućnost, ali Hrvatska s time ništa nije dobila, samo izgubila. Je li sad na redu i Karamarko da uđe u HDZ?
guru3977
6.9.2010. 14:08
zašto u zanje vrijeme zapadni mediji naglašavaju da bi u svakoj normalnoj zemlji hdz nebi bio na vlasti....
sada počinju tu teoriju ponavljati i naši ekonomisti:
Institut za financije: "U svakoj normalnoj zemlji s ovakvim rebalansima smijenili bi ministra i Vladu"

"NEŠTO što bi trebalo biti izvanredno i zbog čega u dobro uređenim državama znaju padati ministri financija, pa čak i čitave vlade, u Hrvatskoj je tako normalno da se s time kalkulira već na samom početku godine, pa i sam ministar financija pri donošenju proračuna najavljuje da će se problemi rješavati rebalansom, a opozicija i mediji sredinom godine čak i prozivaju vladu zbog kašnjenja s rebalansom", stoji u najnovijem radu Instituta za Javne financije kojeg potpisuju Dunje Beš i Katarine Ott pod naslovom "Kratka povijest rebalansa hrvatskog državnog proračuna 1999-2009".
U radu se zaključuje da u razdoblju od 1999. godine do 2009. godine Hrvatska nije imala ni jednu godinu bez rebalansa državnog proračuna jer je bilo 14 rebalansa u 11 godina. Pritom su gotovo redovito povećavani rashodi – i u godinama kad su rasli prihodi, ali i u godinama kad su prihodi smanjivani. Iznimka je 2009. kad su smanjivani i prihodi i rashodi, ali rashodi ipak znatno manje nego prihodi. Pri svakom rebalansu osim 2009., posebice u godinama parlamentarnih izbora, povećavani su i rashodi za zaposlene i socijalne naknade.

zar smo mi nenormalna zemlja?????
mastermind
5.9.2010. 16:19
HDZ-u je prioritet ostanak na vlasti i to je jedino što njih zanima, nikakve uštede, rezanja, reforme... Sve će rješavat novim zaduživanjima, i tako se truditi da vrijeme do izbora prođe što bezbolnije...
anakonda
5.9.2010. 16:03
Prezentacija u PowerPointu
Podsjetimo kako je premijerka Kosor na iznenađenje mnogih u PowerPoint prezentaciji predstavila program za spas gospodarstva. Tada se govorilo o tri krucijalne odluke, a prva je bila smanjenje rashoda, potpuno ukidanje harača od 1. studenoga te promptno smanjenje opće nelikvidnosti jednokratnim podmirenjem svih dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade s rokom do 1. lipnja 2010. godine.
Ambiciozan plan zapeo je odmah na početku kada se shvatilo da Kosor nakon 1. lipnja nije uspjelo smanjiti opću nelikvidnost. Tada su iz Vlade službeno priopćili da je riječ o grešci u PowerPointu te da će taj rok biti puno duži. No, tko je sada kriv, nije nam jasno.
Budući da je pao prvi i najvažniji stup na kojemu je počivao Vladin program gospodarskog oporavka, a to je smanjenje državnih rashoda, slobodno se može reći da je Vladin program spasonosnih mjera - mrtav.

glavni problem je u rh gospodarski i svaki drugi kriminal!

drugi problem je kako nahraniti hdz-ovu vojsku glasača, jer sada imamo smiješnu situaciju u državi - kome UZETI u prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna????

BAŠ BI VOLIO VIDJETI REALNOG EKONOMISTU KOJI BI SVE TO POSLOŽIO????

EVO MIŠLJENJE JEDNOGA REALNOGA EKONOMISTE:
Slavko Kulić: ‘I polupismeni znaju da smo na rubu sloma’

Osim što se obrušio na bivšeg ministra financija Borislava Škegru, kojeg među ostalima smatra odgovornim za kriminalnu privatizaciju 90-ih godina, Kulić je kritizirao i guvernera HNB-a Željka Rohatinskog

Gost emisije `Nedjeljom u dva` bio je ekonomist i filozof Slavko Kulić, koji je još prije godinu dana prognozirao gospodarski slom države. Osporavan je od mnogih svojih kolega zbog osebujnog stila izražavanja i pomalo ekstremnih stavova.

Slavko Kulić (Foto:www.parentium.com)

Na Stankovićevo pitanje je li država na rubu gospodarskog sloma, Kulić odgovara: `To i pismeni i polupismeni znaju. Moramo biti svjesni posljedica onoga što se događalo u posljednjih 50 godina, a ne u posljednjih 20.` Navodi da unazad 10 godina bilježimo konstantni minus u stopi rasta, tj. u stopi pada.


Još iz kategorije Komentar