Europska komisija predstavila je akcijski plan za željeznice velikih brzina u kojem se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnog putovanja i putovanja vlakom na velike udaljenosti diljem Europe. “Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040.”, rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Raffaele Fitto.
Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova EU-a putnici će imati alternativu za letove na kraćim udaljenostima i za duga putovanja automobilom. Izgradnja i nadogradnja željezničke infrastrukture velikih brzina zahtijeva znatna dugoročna ulaganja. Prema procjenama Komisije, za dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T-a do 2040. trebat će oko 345 milijardi eura, dok bi ambicioznija mreža s brzinama znatno preko 250 kilometara na sat mogla koštati čak 546 milijardi eura.
To nije moguće financirati samo javnim sredstvima i bit će potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija, kao što su Europska investicijska banka (EIB) i nacionalne razvojne banke i institucije. Nadovezujući se na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), planom se predviđa povezivanje glavnih čvorova pri brzinama od 200 km/h i više.
Prema uredbi TEN T iz 2024. Hrvatska je uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav), dodatno pozicionirana na još dva - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su luke osnovne mreže TEN T-a.
Komisija navodi primjer da će se putovanje između Zagreba i Budimpešta skratiti na 4 sata i 15 minuta sa sadašnjih šest sati. Iz Berlina u Kopenhagen putovat će se četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta.
Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas rekao je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u samo nekoliko država članica Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, dok su srednja i istočna Europa slabo povezane. “To se mora promijeniti”, rekao je.
