Banner
Obilna kiša poplavila županjske ulice i prodrla u pojedine obiteljske kuće
Nevrijeme poharalo poljoprivredne kuture na istoku Vukovarsko-srijemske županije
Pripadnica Oružanih snaga RH smrtno stradala izvan službe
Horvat: Fond bi trebao biti generator paljenja motora bagera
Prijatelji životinja: Pripazite gdje ostavljate životinje na čuvanje
Još dvije braniteljske udruge osudile istup Vučemilovića i podržale Medveda
Plenković ponovno pozvao građane na cijepljenje

  Koronavirus

DW: Zašto vlada pomama za WC papirom?

  Stefan Dege/Deutche Welle           26.03.2020.         749 pogleda
DW: Zašto vlada pomama za WC papirom?

Na jednoj video snimci koji se širi društvenim mrežama, mladić kupuje kavu „za ponijeti". Na blagajni kasi vadi rolu WC papira, otcijepi dva listića i stavlja ih na šank kao novac. Treći listić kao napojnicu stavlja barmenu u džep košulje - piše Deutche Welle.

Internet je trenutno pun viceva o iznenađujućem fenomenu – dosad neviđenoj potražnji za toaletnim papirom širom svijeta. On je bukvalno razgrabljen i u nekim samoposluživanjima je već bilo i tuče oko njega. Koronakriza je još mlada, no je li WC papir već sada postao rezervna valuta?

Britta Krahn smatra da je jagma za toaletnim papirom plod „psihologije stada". „Nastaje u trenutku maksimalnog gubitka kontrole, maksimalne nesigurnosti i najvećih promjena", kaže ova profesorica ekonomske psihologijje na Visokoj školi „Bonn-Rhein-Sieg".

Ona podsjeća da je društveni život takoreći preko noći usporen „sa stotke na nulu" i da „nitko ne zna što će još doći". Zato ljudi pokušavaju povratiti kontrolu. U situaciji u kojoj su zaštitne maske rasprodane, baš kao i sredstva za dezinfekciju, „svatko uzima ono što još može i što se neće pokvariti".

Je li kupovina WC papira instinktivna radnja? „Toaletni papir je metafora sigurnosti – ako nije već postao i simbol koronakrize. I svega odvratnog što se s virusom povezuje", kaže Krahn.

Lišće: priroda daje

U starija vremena su se kao toaletni papir koristili listovi različitih biljaka, prije svega repuha – na to ukazuju arheološki nalazi u najstarijem rudniku kamene soli na svijetu, u Hallstadtu u Austriji.

Do pojave prvog toaletnog papira korištene su krpe ili spužve, ponekad čak i živi pilići, kako je to opisao švicarski povijesničar i biolog Danijel Furrer.  Lijeva ruka u mnogim kulturama, prije svega azijskim, služi održavanju tjelesne čistoće, a desna – za rukovanje i uzimanje hrane.

Toaletni papir se prvi put spominje u kineskim zapisima iz 6. stoljeća: filozof Yan Zhitui (531-591) je na jednom mjestu zabilježio: „Nikad se ne bih usudio papir s citatima ili komentarima iz knjige Pet klasika, ili na kojem su napisana imena mudraca, koristim za toaletu."

Mahovina i sijeno

A godine 851. jedan trgovački putnik je napisao: „Oni (Kinezi) nisu tako brižljivi kada je riječ o čistoći i ne peru se vodom kada obave nuždu, već se samo obrišu papirom." Na carskom dvoru u Nanjingu je1393. godine potrošeno 720.000 listova toaletnog papira veličine 2x3 stope (oko 60 sa 90 cm), car Hongwu i njegova porodica troše 15.000 listova svatko, i to „posebno mekanog i parfimiranog toaletnog papira", opisuje britanski sinolog Joseph Needham.

U srednjovjekovnoj Europi ljudi su tada još koristili stare krpe, ostatke tkanina ili loptice od vune. Ponekad su se služili i mahovinom, lišćem biljaka, sijenom ili čak slamom, kaže Sabine Schachtner, direktorica Industrijskog muzeja u Bergisch Gladbachu nedaleko od Kölna. U svom standardnom djelu „Toaletni papir. Povijest kulture brisanja" ona piše da je korištenje starog papira kao toaletnog papira u Europi počelo u 16. stoljeću.

Toaletni papir sa svilom

Zanimljivo je i što su otkrili arheolozi u Estoniji: u ostacima tekstila koji su u domaćinstvima korišteni kao toaletni papir pronađeno je više vrsta ovog pomagala. Bilo je jasno da su bogata domaćinstva koristila fine i meke tkanine – dielove svakodnevne odjeće, na koje su stavljali i svilene aplikacije. A u siromašnijim domovima su korišteni grubi ostaci jednostavnog tekstila.

Pojava novina i industrijske proizvodnje papira dovele su do masovnog korištenja papira kao higijenskog artikla. A u drugoj polovini 19. stoljeća je počelo i korištenje WC-a s odvodom što je iziskivalo i specijalni papir koji neće zaštopati cijevi.

Proizvodnja se odvija danonoćno

Već odavno WC papir se proizvodi u ogromnim količinama na pokretnoj traci. Tako primjerice njemačka firma „Fripa" u normalnim uvjetim proizvodi 130.000 tona toaletnog papira godišnje. No sada, u vrijeme korone, proizvodnja je udvostručena.

„Stigli smo do limita", kaže glasnogovornik firme Jürgen Fischer za DW, „i ne uspijevamo se izboriti s potražnjom." Zato je sada vrijeme isporuke produženo. „Ne razumijem zbog čega su ljudi toliko navalili na toaletni papir. Možda zato što ga se može lako skladištiti i što nije skup." Fischer kupcima savjetuje da se opuste.

Stvaranje zaliha – zamjena za čin borbe

Sociolog Ortwin Renn kaže da u rizičnim situacijama „znanost poznaje tri osnovna tipa ljudi: jedni gledaju u stranu i ignoriraju opasnost, drugi bježe i učahure se, a treći se bori".

Ovaj posljednji postaje aktivan kada osjeti prijetnju i stvaranje zaliha je za njega zamjena za borbu. A je li netko tip koji bježi ili tip koji se bori, to određuju odgoj i iskustvo. No dosta ovisi i o konkretnoj situaciji: kada je za volanom, čovjek je uglavnom tip borca, a kao pješak je tip koji bježi.

U kaosu oko toaletnog papira, Anja Achtziger, ekonomska psihološkinja sa Zepellinovog sveučilištu iz Friedrichshafena, prepoznaje tipičan obrazac ponašanja mase: „Ljudi u medijima čuju da drugi kupuju mnogo WC papira. Na poslu, u porodici, među prijateljima, stalno se govori o tome tko je koliko toaletnog papira nakupovao. Oni koji nemaju zaliha, postaju nervozni – i počinju ih sami stvarati".

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Koronavirus