Orešković: Državnu odvjetnicu izabrala većina koja se nalazi na optuženičkoj klupi
Istraživanje: Učenici u Hrvatskoj ne vole školu, ali su zadovoljni životom
Više od milijun hrvatskih građana koristi sustav e-Građani
Plenković: Radimo na aplikaciji za praćenje oboljelih od koronavirusa
Grmoja: HDZ je sve prilagodio sebi
Raspuštanje Sabora 18. svibnja, izbori krajem lipnja ili početkom srpnja
Bernardić: Restart koalicija je spremna za izbore i sastavit će iduću vladu

  Deset mojih najdražih knjiga

Dubravko Martić: Čitajte sve za što niste imali vremena. Književnost je umjetnost a umjetnost ukida depresiju

  Dubravko Martić           11.04.2020.         1578 pogleda
Dubravko Martić: Čitajte sve za što niste imali vremena. Književnost je umjetnost a umjetnost ukida depresiju

Od svog postojanja čovjek je društveno biće sklono slobodi u svim njenim pojavnim oblicima. Zato nije danas lako živjeti u novonastalim okolnostima življenja između četiri zida. O tome se sve češće i glasnije čuju i glasovi psihologa. Postoji više načina kako prebroditi ovo vrijeme a knjiga je po mom skromnom mišljenju jedan od najsnažnijih alata. Čitajte sve „za što niste imali vremena“, „što niste stigli“ ili „što ćete čitati jednog dana“. Književnost je umjetnost a umjetnost ukida depresiju.

Teško je sastaviti popis deset najboljih ili najdražih knjiga u nekom sveobuhvatnom smislu. Uvijek neke knjige ili neki autori ( a nije ih malo) ostanu nezasluženo izvan. Zato sam izbor suzio samo na knjige napisane u 21. stoljeću. A onda još jedno rezanje i ostali su samo romani. Jer ima se vremena u vrijeme „ostani doma“ režima, a zna se da roman traži vremena. Neki autori (Jonathan Franzen, Philip Roth, Elif Shafak, Olga Tokarczuk) bi se vjerojatno našli na popisu da ih moji prethodnici u ovoj rubrici već nisu naveli, a neki (Salman Rushdie, Miklos Vamos, Laslo Vegel, Irwin Welch, Anthony Doerr, Javier Cercas, Jaume Cabre…..) bi sigurno bili tu da sam popis radio jučer ili sutra. Dakle držeći se samonametnutih okvira iskristaliziralo se slijedećih deset nasumično poredanih naslova:

1. Paul Auster: Sunset Park
Roman je to promjene, potrage i pronalaska, mozaik sastavljen od životnih priča desetak likova smještenih u zemlju koja je samo sjena nekadašnje obećane zemlje. Današnja kritika Austera smatra najboljim u novijoj generaciji američkih pisaca, a opus mu je izuzetno ujednačen, tako da čitatelj ne može pogriješiti ako uzme u ruke bilo koji od njegovih romana

2. Elena Ferrante: Genijalna prijateljica
Ovaj roman i tri njegova nastavka „Priča o novom prezimenu“, „Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju“ i „Priča o izgubljenoj djevojčici“ čine tetralogiju koja nam daje čudesnu fresku Napulja i Italije u drugoj polovini 20. stoljeća, kroz višeslojnu priču o prijateljstvu dvije žene, o njihovom okruženju, o društvenim promjenama, o siromaštvu, ljubavi i politici, ali i o tradicionalnom i o onome što donosi novo vrijeme. The Boston Globe kaže da bi trebalo pročitati sve ne čemu piše Elena Ferrante. Intrigantnosti cijele priče pridonosi i činjenica da je riječ o pseudonimu iza kojeg se krije autor ili autorica nepoznatog identiteta.

3. Jonathan Lethem: Tvrđava samoće
Priča o odrastanju, o jednoj generaciji, o bijeloj i crnoj Americi, o dobu velikih promjena, o sedamdesetima kada je sve bilo važno, i glazba i politika, ali i o devedesetima i dobu kada se više nitko ni o čemu ne brine. Odmah po objavljivanju postala je kultna knjiga s fascinantnim pogledom na na New York, Brooklyn, na herojsko vrijeme soula, stripa, punka, grafita, ali i doba cracka.

4. Roberto Bolano: 2666
Riječ je o pet odvojenih knjiga labavo povezanih u jednu cjelinu. Bolano ih je pisao posljednjih pet godina svog života te je preporučio svojoj obitelji da ih objave kao odvojene knjige. Ipak poštujući autorovu izvornu zamisao objavljene su kao jedan roman. Pet odvojenih priča s različitih kontinenata i sa snažno profiliranim likovima imaju svoje sjecište u gradu Santa Teresa, alias Ciudad Juárezu, na američko‑meksičkoj granici, gdje su u romanu i u stvarnosti nestale stotine mladih žena. Naprijed spomenuti Jonathan Lethem u The New York Times Book Review navodi da je „2666“ ne samo vrhunac Bolanovih velikih ambicija, već i prekretnica u tome što je uopće moguće postići jednim romanom.

5. Orhan Pamuk: Čudno je u mojoj glavi“
Nakon što je 2006. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost Orhan Pamuk napisao je neke od svojih najboljih knjiga a među njima po meni i najbolju „Čudno je u mojoj glavi“, pozamašan roman o prodavaču boze, o njegovoj rodbini, o njegom probijanju kroz život i njegovim ljubavima, o siromaštvu i bogatstvu, politici i vjeri, ali i o metastatskom rastu jednog grada. Knjiga za književne sladokusce.

6. Haruki Murakami: Bezbojni Tsukuru Tazaki i njegove godine hodočašća
Zaplet je naizgled običan, ali snovi imaju važnu ulogu dok protagonist luta kroz freudovski gustiš slika. Murakami zna pronaći ono zagonetno u svakodnevici. Kad vas Murakami uvuče u svoj svijet samo će te tražiti još. U jednoj sam kritici pročitao kako danas ima puno sjajnih pisaca ali da niti jedan ne zna s riječima kao Murakami. Slažem se. Savršenstvo jednostavnosti.

7. Michel Houellebecq: Pokoravanje
Distopijski roman o bliskoj budućnosti Francuske a govori o vjeri, politici, muško ženskim odnosima, odnosima u akademskoj zajednici i još puno toga. Michel Houellebecq je zločesti dečko francuske književnosti, samoprognani mizantrop i kontroverzni mislilac, ali i jedan o najznačajnijih pisaca današnjice. Najpoznatiji po sjajnom romanu „Elementarne čestice“ te romanu „Karta i kartograf“ u kojem autor organizira vlastito ubojstvo.

8. David Mitchell: Koštani satovi
Osebujan kaleidoskop u kojem nas autor nevjerojatne mašte vodi kroz kontinente, vrijeme, prelazi iz ovostranog u onostrano kršeći sva pravila žanra. Priča počinje osamdesetih godina 20. stoljeća a završava raspadom svijeta koji poznajemo 2045. godine. Mitchell je romanopisac koji ukazuje na budućnost književnosti. Knjiga od koje će vam se vrtjeti u glavi. Ništa slabiji nije ni njegov roman „Atlas oblaka“ po kojem je snimljen i istoimeni film.

9. Ivana Šojat: Ezan
Na kraju popisa dvije knjige napisane na hrvatskom jeziku. „Ezan“ je roman čija se priča odvija u 16. stoljeću, za vrijeme Sulejmana Veličanstvenog i turske vladavine na ovim prostorima. Stilski izbrušen do savršenstva, prepun mudrosti, topline i poetike. Za zaljubljenike u Ivu Andrića i Mešu Selimovića, ali opet drugačije i nadasve autetnično i originalno.

10. Josip Mlakić: Skica u ledu
Josip Mlakić je pisac ponajbolje ratne proze na ovim prostorima a za scenarij filma „Živi i mrtvi“ napravljen po njegovoj istoimenoj knjizi dobio je Zlatnu arenu u Puli. Roman „Skica u ledu“ je donekle odmak od njegovog prijašnjeg rada. Roman je to o dvojici po svemu različite braće iz bosanskog gradića, njihovim prijateljstvima i ljubavima, ispričan u formi krimića koji postupno prelazi u ratnu prozu, da bi na kraju završio u distopiji. Sve to vođeno nadahnutom i kirurški preciznom Mlakićevom rukom.

Dubravko Martić diplomirani je pravnik, zaposlenik Ministarstva financija. Jedan je od osnivača i glumaca kazališne skupine Keprure. Na Roklicerovim večerima govori pjesme domaćih i stranih autora u formi Male škole poezije.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Deset mojih najdražih knjiga



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.