Zamjenik državnog odvjetnika Saša Kovačević odbacio je kaznenu prijavu novinarke Ive Anzulović protiv policijskog službenika Tomislava Njegača koji je pod prisegom na sudu lagao. Nakon što se zbog tog kaznenog djela kojeg je počinio Njegač i sam načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske Siniša Knežević službeno ispričao Ivi, Saša Kovačević u istome nije našao elemenata za kazneni progon objasnivši u svom rješenju kako je neosporno da policajac Njegač jest lagao, ali - ima mnogo posla u policiji i nije mu bila namjera lagati.
ČITANJE MISLI UMJESTO ČITANJA ZAKONA
U svom rješenju, tako, Saša Kovačević piše;"Kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz čl. 305. st. 1. čini svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u prethodnom kaznenom postupku, u postupku pred sudom i ostalim tijelima dade lažni iskaz, nalaz ili mišljenje, ili nešto lažno prevede. Nakon analize navoda iz kaznene prijave podnositeljice Ive Anzulović, pribavljenih presuda i zapisnika sa održanih rasprava pri Prekršajnom sudu, te uzimajući u obzir obranu osum. Tomislava Njegača smatram da prijava nije osnovana te da se u ovom slučaju ne radi o kaznenom djelu davanja lažnog iskaza iz čl. 305. st. 1. KZ-a."
Objašnjavajući, dalje, razloge odbacivanja kaznene prijave, Kovačević u svom rješenju postaje kreativan. Nakon što je naveo kako je neosporno sve što je Iva Anzulović navela u kaznenoj prijavi kojoj su priloženi svi dokazi, Kovačević navodi slijedeće; "Međutim, za postojanje kaznene odgovornosti za kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz čl- 305. st. 1. KZ-a potrebno je utvrditi da na strani počinitelja postoji namjera za počinjenje ovog djela, odnosno upravo namjera za davanje lažnog iskaza."
Dakle, kao što je i načelnik Knežević ustvrdio da je Njegač lagao ali, eto, nije htio, tako i Kovačević nalazi opravdanje za laganje na način da je utvrdio kako to Njegač nije htio učiniti. Kojim se alatima i znanstvenim metodama pri tom utvrđivanju služio, nismo našli niti u jednom zakonu Republike Hrvatske gdje bi bilo definiran postupak utvrđivanja namjere za počinjenje kaznenog djela, izuzev ubojstva koje je moguće počiniti iz nehaja.
Zaustavljanje kaznenog progona policajca Njegača, Kovačević je objasnio vrlo suptilno i sa mnogo suosjećanja. "Iz obrane osum. Tomislava Njegača za ovo kazneno djelo proizlazi da je on pozvan na sud tek nakon nekih godinu i nekoliko mjeseci od stvarnog događaja. Navodi da ima puno posla na radnom mjestu, te da je rekao na sudu da je nož izuzet od strane policijskih službenika ali da nije siguran u to u cijelosti. Nije bio siguran da li je on ili zaštitar oduzeo nož i to je naveo na sudu. Sada ističe da policijski službenici nisu niti izuzeli nož, niti izdali potvrdu o oduzimanju predmeta."
Uzevši obranu Tomislava Njegača u obzir, Kovačević na kraju svog rješenja briljira. "Da bi postojala odgovornost za ovo kazneno djelo, te da bi uopće kazneno djelo postojalo, iskaz počinitelja mora biti objektivno lažan, odnosno onaj tko daje takav iskaz mora biti svjestan da daje upravo lažan iskaz."
OBJEKTIVNE LAŽI BEZ SUBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI
Upravo u pojašnjenju lažnosti iskaza Kovačević nadmašuje i Ivicu Kirina u njegovoj subjektivnoj i objektivnoj odgovornosti nakon nestanka 17 milijuna javnog novca. "Lažnost iskaza je upravo bitno obilježje ovog kaznenog djela. Iskaz je lažan kad nije u suglasnosti sa stvarnošću ali lažnost iskaza mora biti obuhvaćena i u samoj svijesti počinitelja. Iz obrane okr. Tomislava Njegača proizlazi da je on mislio da su policijski službenici oduzeli nož iako t nije bilo istinito, a kasnije je naveo da se u stvari ne sjeća ovih okolnosti. U ovom svemu proizlazi da se ne može raditi o namjeri davanja lažnog iskaza, već o nemarnosti te propustu od strane policijskog službenika Tomislava Njegača."
Slijedom ovakvog rješenja jednog zamjenika državnog odvjetnika, za zaključiti je kako svi građani mogu bezbrižno lagati kao svjedoci na sudu. S obzirom na ažurnost hrvatskog pravosuđa i višegodišnje trajanje parnica, dovoljno je reći kako se ne sjećate i kako imate mnogo posla. Naravno, ukoliko vas uopće ulove u laži i budete kazneno prijavljeni jednom ovakvom državnom odvjetništvu u jednom gradu kojem gradonačelniku iz blagajne nestanu milijuni i koji nema odgovornost za to, niti subjektivnu niti objektivnu, kako sam reče.
Ipak, dok se puleni izvršne vlasti ravnaju po onoj Goebbelsovoj kako "laž ponovljena sto puta postaje istinom", novinarska struka vrlo precizno razaznaje razliku između laži i istine. Upravo stoga, iva Anzulović nastavilja privatno kazneno goniti Njegača pred Općinskim sudom u Virovitici i čeka početak suđenja sa oslobađajućom presudom Visokog prekršajnog suda u Zagrebu za prekršaje koje nije počinila već su ih joj policijski službenici doslovno izmislili. "Tomislav Njegač postati će sinonim za sramotu policijske uniforme, jednako kao i Siniša Knežević koji je dopustio ogromne propuste u istrazi smrti Siniše Palma i koji zlorabi svoj položaj i ovlasti kako bi proganjao novinare koji rade svoj posao. Ne štedim ni vremena ni snage za ovu borbu jer to su korumpirane bitange kojima nije mjesto ni blizu časne policijske službe", rekla nam je Iva.