VIROVITICA - «Drava - prirodna baština Hrvatske», slogana je kojim biolog Goran Šafarek u zemlji i svijetu prezentira ljepotu i značaj jedne od najočuvanijih rijeka u Europi. Kao znanstvenik i član ekološke udruge «Dravska liga» zalaže se za potpunu zaštitu Drave od ušća Mure do Dunava uspoređujući je, po ljepoti i značaju, sa Plitvičkim jezerima. O ljeopoti Drave, njenom značaju i mogučnoću turističke valoriazcije govorio je na putopisnom predavanju u Gradskoj knjižnici i čitaonici.
«Ne pretjerujem kada kažem da je Drava jedinstveni prirodni biser Europe jer su gotovo sve druge rijeke uništene. Na Plitvičkim jezerima je bilo nekoliko pilana, ljudi su koristili prirodne resurse za razvoj gospodarstva i malo je nedostajalo da tako sve unište. Na sreću, prevladao je razum i danas imamo očuvana jezera i prekrasnu prirodu poznatu u cijelom svijetu. Koristeći to iskustvo imamo samo jednu mogućnost - očuvati Dravu», kaže Goran naglašavajući da dravsku ljepotu čini divljina prirode kojoj se dive svi europski znanstvenici.
«U nekim dijelovima danima ne možete vidjeti čovjeka. S biološke strane tu je cijeli niz staništa i divljih životinja kojih nema nigdje drugdje. To je toliko dinamičan sustav da niti jedan dan nije isti. Ljudi koji su dolazili iz Njemačke i Austrije nisu mogli vjerovati da u Europi ima takve divljine. Naravno, tu je Kopački rit, ali to je drukčije jer je riječ o močvari. Ako želite doživjeti pravu divljinu u Europi dođite na Dravu», objašnjava mladi znanstvenik.
Goran je napisao knjigu o ljepotama Drave ilustrirajući je prekrasnim fotografijama koje je sam snimio, a o značaju zaštite često govori na tematskim predavanjima i okruglim stolovima. «Trudim se propagirati pozitivne stvari tako da ljudima pokažem kakvo nas blago, i prirodno i kulturno, okružje. Ako rijeka nestane u ovakvom obliku nestat će i lokalnog identiteta. Stanovništvo je vezano uz Dravu, ako ona postane obični kanal i svi krajevi uz Dravu postat će bezlični i nezanimljivi. Drava je specifična zbog rukavaca i mrtvica. Gdje god toga ima rijeke su žive, tamo gdje ih odrežete dobijete kanal. Svaka rijeka, a pogotovo nizinska nije samo prostor između lijeve i desne obale - to je puno šiti prostor koji se ne može umjetno ograničiti», pripovijeda s puno ljubavi o rijeci koju je otkrio i zavolio tek kao student pa se zbog nje, nakon završetka fakulteta, vratio rodnom kraju.
Goran ističe kako Hrvatska ima sreću što je sačuvala velike prirodne i kulturne vrijednosti i smatra da budućnost trebala graditi na razvoju turizma, po načelima održivog razvoja.Drava će, vjeruje Goran, biti pod zaštitom UNESCA i postat će dio slavnog društva zaštićenih područja. Sada postoji nekoliko zaštićenih područja s hrvatske strane, ali su vrlo ograničena i stupanj zaštite nije dovoljan. Radimo na tome da cijela Drava, za najviše dvije godine, postane regionalni park što je kategorija vrlo blizu parka prirode. «No, sam zakon ne može ni državne institucije ne mogu spasiti Dravu od devastacije. To mogu učiniti samo ljudi koji uz njih žive zato je moja misija objasniti im da je Drava najvrjednija ovakva kakva je. Stanovništvo uz rijeku je napokon shvatilo da je važnija od kilovata struje koju proizvode hidroelektrane», ističe Šafarek.
Kao mladi znanstvenik Goran Šafarek je sudjelovao u ekspedicijama na Madagaskaru, Andama, Amazoni, Kostarici, Južnoj Africi i Venezueli. «Tek kada sam upoznao Amazanu, kada sam shvatio što ona znači počela me zanimati i Drava pa sam je počeo obilaziti i proučavati. Danas mogu kazati da Drava ništa nije lošija od svih rijeka kaje sam vidio i upoznao, a od mnogih je i ljepša. Kada bi vas netko spustio na Dravu svezanih očiju ne bi znali da li ste na Dravi ili Amazoni».
