Banner
Prosvjednici protiv protuepidemijskih mjera - Dosta je!
Na Festivalu slobode bačena plastična boca na vozilo hitne pomoći
HLK upozorila: Onemogućavanje pružanja liječničke pomoći je kazneno djelo
Beroš: Poštujem slobodu, no ne mogu podržati neznanstveni pristup Covidu
Milanović: Prosvjed je demokracija; odlazak pred domove umirovljenika je idiokracija
Komora medicinskih sestara osuđuje napad prosvjednika na tim Hitne pomoći
Selak Raspudić: U Saboru ćemo otvoriti raspravu o zakonu o diskonekciji

  Književnost

Dragana R. Tafra: Žene čitaju „Tajkunovu kći“ zbog ljubavi, a muškarci zbog ortačkog kapitalizma. Živjeli stereotipi!

  Sandra Pocrnić Mlakar           24.01.2020.         1278 pogleda
Dragana R. Tafra: Žene čitaju „Tajkunovu kći“ zbog ljubavi, a muškarci zbog ortačkog kapitalizma. Živjeli stereotipi!

Prema izboru Večernjeg lista „Tajkunova kći“ Dragane Radusinović Tafra jedan je od deset najboljih domaćih romana godine i dosad je predstavljen u Zagrebu, Puli, Splitu i Slavonskom brodu. U sva četiri grada publika je entuzijastično dočekala ljubavnu priču o razmaženoj tranzicijskoj princezi koja odrasta preuzimajući odgovornost za sudbinu očeve tvrtke. Pitki koktel ljubavnog romana, kriminalističkog zapleta i obiteljske drame usporediv je sa ekraniziranim slavnim hitovima kao što su „Tvrtka“ Johna Grishama i „Prohujalo s vihorom“, pa mnogi poznavatelji medijske scene priželjkuju da „Tajkunova kći“ postane predložak za mini-seriju.

Autorica Dragana Radusinović Tafra novinarka je i komentatorica koja desetljeće i pol prati poslovnu scenu. Istražujući i pišući za Lider, Poslovni dnevnik, Forbes, Jutarnji list, Globus, Portal Direktno i magazin Start izbliza je upoznala ortački kapitalizam i društvene slojeve koji upravljaju poslovnim i političkim životom u Hrvatskoj i svijetu, a „Tajkunova kći“ njezin je prvi roman. Književni kritičar Denis Derk iz Večernjeg lista u njemu je vidio nove Glembajeve, Hana Konsa u njemu je prepoznala princip odrastanja i sazrijevanja društva, a o romanu su dosad pohvalno govorili i pisali novinari Helena Puljiz, Vlado Mandić, Saša Drinić, Mladenka Šarić i Darko Buković...

S Draganom R. Tafra, koja će dolazi u Viroviticu 31. siječnja predstaviti roman u Gradskoj knjižnici, razgovaramo o likovima u njezinu romanu, o ortačkom kapitalizmu koji je opisala i o odnosu novinarstva i književnosti.

• U romanu “Tajkunova kći” glavna junakinja Jelena Mogulić djevojka je koja ima "um za biznis i tijelo za grijeh". Tko je Jelena Mogulić?

Jelena Mogulić je snažna mlada žena. Lijepa je i zgodna. Pametna je i obrazovana. Kći je najbogatijeg tajkuna u zemlji, stoga je i bogata i moćna. Misija njezinog lika jest suprotstaviti se brojnim uvriježenim predrasudama. U priči o propasti poslovnog carstva njezina oca Jelena traži način da spasi taj veliki prezaduženi koncern. Na taj način očajnički želi pripadati svojoj obitelji nakon što joj je majka rekla da joj Josip Mogulić nije biološki otac. Jelena nije sklona ozbiljnim vezama. Muškarci joj služe za zabavu. Naše društvo danas, nažalost, još uvijek žene s takvim stavom naziva kurvama, dok su muškarci frajeri. Istovremeno, Jelenu kroz cijeli roman prate dva utega. Jedan je noćna mora vezana uz njezina biološkog oca i teret slomljenog srca budući da joj je dogodilo nešto što nije planirala – zaljubila se. Ukratko, Jelena je žena koja ima sve, a nesretna je i traži svoju sreću.

 

• Jelena je djevojka koja ne priznaje okvire tradicionalne ženske uloge. Koliko je u Jelenin lik utkana kritika patrijarhalnih odnosa u društvu?

- Jelena odbacuje okvire tradicionalne ženske uloge, no njezin je grijeh tim veći što ona to čini javno. Naše društvo prvenstveno smatram zaostalim, a tek onda patrijarhalnim. Mnogo je ljudi do sada pročitalo roman i Jelena je doživljena na različite načine. Nisam sklona pretjeranom tumačenju mojih likova jer vjerujem da svaki čitatelj u svakom liku i svakom djelu čita dio sebe, baš kao što autor pišući unosi dio sebe. Veseli me što je većina povratnih reakcija na Jelenu pozitivna, što je čitateljice vole.

• Roman je inspiriran našom okolinom i bavi se ortačkim kapitalizmom prateći propast goleme tvrtke Makromond. Sve to neodoljivo podsjeća na hrvatsku stvarnost, je li Tajkunova kći roman s ključem?

- Ne, nije roman s ključem, ali nekih elemenata romana s ključem ima. Sve sličnosti sa stvarnim ljudima i događajima su slučajne, ali inspiracija jest ono što nas okružuje. Nas će na ovim prostorima priča o Jeleni Mogulić asocirati na našu okolinu, međutim propasti velikih poslovnih sustava i nesretne ljubavi uobičajena su pojava u svijetu i Europi. Ako nešto posebno podsjeća na našu stvarnost onda je riječ o parodiji ili karikaturi, ništa se od toga nije zaista baš tako dogodilo. Uostalom, mi ne znamo što se dogodilo u Hrvatskoj. Znamo ono što je pisalo u novinama i ono što su neki od nas gledali svojim očima.

• Kroz roman se provlači ljubav Jelene i Luke, koja traje "oduvijek" suprotnost je poslovnom svijetu u kojem nema ni ideala ni morala, već vladaju ucjene i malverzacije. Kome je namijenjen roman?

Ideali i moral nisu vezani ni za jedan izdvojeni svijet već samo za ljude. U poslovnom svijetu itekako ima ideala i morala. To uostalom dokazuju i glavni junaci romana, jedan na početku, drugi na kraju. Tajkunovu kći znam predstavljati i kao ljubavni roman o gospodarskom kriminalu. Dosadašnji interes čitatelja me pomalo iznenadio. Roman čitaju sve generacije, isprva je logično namjenjen ženama, međutim čitaju ga i muškarci. Zbog priče o ortačkom kapitalizmu, naravno, nikako zbog ljubavnog romana. Živjeli stereotipi. Ususret Valentinovu volim reći da bi muškarci svojim voljenima trebali kupiti Jelenu na dar. Voljet će ih više. A žene je mogu nabaviti svojim voljenim frajerima s pitanjem – bi li mogao voljeti Jelenu?

• Lik Malcolma Ashtleya, prebogatog britanskog bankara, svojom ležernošću, ukusom i odnosom prema ženama opreka je karikaturalnoj bahatosti tranzicijskih bogataša. Tko je poslužio kao model za portret Malcolma Ashleya? - Malcolm je izmišljen na osnovu svih bogatih ljudi koje sam ikad srela ili o njima čitala prvenstveno u stranim medijima. Misija njegova lika jest pokazati kako se ponaša netko tko doista zna biti bogat. Njemu je to kao popiti čašu vode jer, bogatstvo je njegovo transgeneracijsko nasljeđe i ono ga ne određuje.

• U romanu opisujete moduse poslovnih pregovora koje ste dobro upoznali u svojoj novinarskoj karijeri. Koliko je novinarstvo za vas bilo istraživanje i priprema za književnost?

- Novinarstvo je moja prva ljubav. U mnogočemu sretna, no u mnogočemu i nesretna ljubav. Tajkunova kći je moj prvi roman. Kao što novinarstvo nije moja jedina ljubav, želja mi je da Tajkunova kći ne bude i moj jedini roman. U ortačkom kapitalizmu je, nažalost, malo toga prepušteno pregovorima. Postoji pozicija moći i nemoći. Moć ucjenjuje nemoć i ona se pokorava. Tu se ne pregovara. Tu se naređuje i ispunjava. Tu nema tržišta, već samo “zlih sluga lošeg gospodara”. U novinarstvu se uvijek bavim vrlo ozbiljnim temama. Uglavnom novcem. I to je prokleto naporno. Ali kad je o romanu riječ nikad nije bilo spora o tome da će, ako ga napišem, to biti ljubavni roman i da imati sretan kraj. To ljudi uglavnom i pitaju, ima li seksa i ima li sretan kraj. I veseli ih kad kažem da ima oboje.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Književnost



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.