Prijedlog reforme zdravstva predstavljena od strane ministra zdravstva RH koalicijskim partnerima vladajućeg HDZ-s, predstavnicima zdravstvenih udruga,sindikata, poslodavca, te medijima smatramo uvođenjem novih "poreza na bolest i starost" kojima bi se sanirao proračun RH. Riječ je „o pokušaju financijske reforme zdravstva, i to je ono što SDP-e ne prihvaća. Navodi se da je cilj reforme stavljanje osiguranika u središte pozornosti...po ovome doista da, jer pacijent I umirovljenici postaju glavni izvor prihoda.
- Slijedi značajno poskupljenje zdravstvenih usluga za sve osiguranike i nestanak modela »zdravstva solidarnosti«. U sustavu zdravstvene skrbi tako više ništa neće biti besplatno. Participaciju, ili zdravstvenu taksu, ne bi plaćao tek jedan mali dio građana, odnosno djeca, teški invalidi i najvjerojatnije trudnice. Osim uvođenja participacije, razmišlja se i o uvođenju zdravstvenog doprinosa koji bi plaćali osiguranici, ali i obveznog dopunskog osiguranja koje bi u odnosu na sadašnji model značajno poskupjelo.Doprinos ne bi izbjegli niti umirovljenici, a ovisno o visini mirovine plaćali bi ga četiri, pet ili osam posto. Pritom bi jedino umirovljenici s mirovinom do 2.500 kuna bili oslobođeni zdravstvenog doprinosa, odnosno njima bi ga plaćala država.Amerikanizacija zdravstvenog sustava dugoročno će još više produbiti podjelu u društvu na one koji će pravo na zdravlje ostvariti i oni koji to neće moći
- Stavljanje obveznog osiguranja na tržište gubi se solidarnost u zdravlju i bolesti, a dugoročno će uzrokovati tajkunizaciju hrvatskog zdravstva
Ljudi koji čine neku statistički prosjek koji teško žive plaćat će najviše, a ne oni koji se nalaze iznad prosjeka. Oni koji zarađuju preko 10-20000 kn to neće bitno promijeniti život, ali oni koji zarađuju 5000 kn, tzv . obvezno dopunsko osiguranje I te kako će osjetiti.
PROSJEČNA HRVATSKA OBITELJ GODIŠNJE ĆE ZA ZDRAVSTVERNI SUSTAV UPLATITI ŠEST I POL PROSJEČNIH PLAĆA!!!
Mi u SDP-u smatramo da je nužna temeljna i sveobuhvatna reforma zdravstvenog sustava. Iz prijedloga nema naznake o restrukturiranju glomaznog i neefikasnog zdravstveneog sustava .Prvi korak u toj reformi je definiranje košarice zdravlja. „Košarica zdravlja je ono što hrvatska država može dati svojim građanima na temelju sredstava koje ima. Ta košarica zdravlje treba biti potpuno besplatna i nitko za nju ne treba plaćati niti participaciju niti dopunsko osiguranje".
Smatramo da se u Hrvatskoj mora vrlo pažljivo dorađivati postojeći sustav tzv. Nacionalnog zdravstvenog osiguranja čija je ključna osobina dvostruki transfer sredstava (dvostruka solidarnost): prvo, sredstva se transferiraju od zdravih prema bolesnima, i drugo, sredstva se transferiraju od bogatijih prema siromašnijima.
Druga osnovica reforme je reforma primarne zdravstvene zaštite koja treba biti zasnovana na Domu zdravlja kao mjestu na kojem će građani Republike Hrvatske dobivati svu zdravstvenu zaštitu koja ima je potrebna i na taj način zadovoljiti preko 80% svojih zdravstvenih potreba (naime,80% dnevnog morbiditeta kreće se unutar 200 dijagnoza,što čini oko 90% ukupnog pobola od preko 3.000 entiteta ) etablirati tzv. grupnu praksu (liječnik obiteljske medicine, ginekolog i pedijatar).
Pacijenti ne bi trebali odlaziti nigdje iz svog mjesta stanovanja da bi zadovoljili svoje zdravstvene potrebe, vratiti dignitet liječnicima primarne zdravstvene zaštite i medicinskim sestrama te im omogućiti kontinuirano daljnje usavršavanje; revitalizirati važnost kućnih njega i kućnih posjeta(uključujući programe rehabilitacije u kući, obiteljskog savjetovališta i patronaže).
Redefiniranje bolje organizacije, ali i prilagođavanjem rada zdravstvenih ustanova samim pacijentima smanjiti liste čekanja na dijagnostičke pretrage (primjerice, uvesti dvije smjene za pretrage na koje se najduže čeka); razviti dnevne bolnice koje će omogućiti objedinjavanje svih sadržaja specijalističko-konzilijarnih djelatnostii prateće dijagnostike na jednom mjestu, uvesti timski rad - tzv. multidisciplinarne indikacijske sastanke u sve hrvatske bolnice; ulagati u obrazovanje medicinskog osoblja - osobito u (sub)specijalizacije iz područja medicine s najdužim listama čekanja, zadržavanjem mladih liječnika specijalista stimulativnim metodama, a ne represivnim u ne tako atraktivnim gradovima I naseljima te reorganizacija prijemnih hitnih službi u svim hrvatskim bolnicama prema suvremenim načelima vraćanja bolesnika u centar zbivanja i pažnje; hitni medicinski prijem bio bi centraliziran i, prema mogućnosti, organiziran u posebnoj organizacijskoj jedinici.
Dr Marijana Živko, specijalist internist, članica Grasko organizacije SDP-a Viroviticaa na konferenciji za novinare o stanju u zdravstvu
