Dr. sc. Vlatko Smiljanić predstavio svoj doktorat i pozvao Zavičajno društvo na znanstveni skup o povijesti Virovitice

Vlatko Smiljanić prvi put predstavio se Zavičajnom društvu još kao srednjoškolac, prije deset godina, kada je govorio o svom istraživanju života Mare Matočec, političarke iz Korije, koja je prijateljevala sa Stjepanom Radićem i bila vrlo utjecajna u HSS-u. Kao student, Vlatko Smiljanić došao je u Zavičajno društvo u studenom 2020. godine, sa svojim istraživanjem o slavonskom razbojniku Jovanu Stanisavljeviću Čarugi. Bio je to jedan od posljednjih sastanaka koji je vodio Mirko Kovačević.

Ove godine, treće srijede u veljači, u Zavičajno društvo došao je dr. sc. Vlatko Smiljanić, nedavno izabrani docent na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji je kao 28-godišnjak vjerojatno najmlađi docent i jedan od najmlađih doktora znanosti u Hrvatskoj. Donio je svoj doktorat pod naslovom „Život i djela Mirka Danijela Bogdanića od 1760. do 1802. godine“. Mirko Danijel Bogdanić je, naime, bio astronom, matematičar i kartograf, utemeljitelj prvih pretpreporodnih novina na hrvatskom jeziku, a rođen je u Virovitici.

– Jedno od pitanja na obrani doktorske disertacije bilo je zašto sam izabrao život i djela Mirka Danijela Bogdanića za temu svog doktorata – ispričao je dr. sc. Vlatko Smiljanić na predstavljanju u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu. Jedan od razloga je, naravno, zavičajni, jer mladi povjesničar s velikim entuzijazmom istražuje teme vezane uz povijest Virovitice, no drugi je razlog Bogdanićev rad na više područja, „čime sintetizira sve moje znanstvene interese“, rekao je Smiljanić. Mirko Danijel Bogdanić sudjelovao je u izradi prve javne karte Ugarske i susjednih zemalja, zbog čega je postao ugledan znanstvenik u europskim razmjerima i smatrali su ga „prvim matematičarem Habsburške Monarhije“ i mađarskim državljaninom. Istodobno, Bogdanić je bio svjestan svog nacionalnog identiteta i inicirao je novine na hrvatskom jeziku za područje u današnjim granicama Republike Hrvatske.

Arhivskoga gradiva o Mirku Danijelu Bogdaniću nije bilo puno. Iako je istraživao dokumente u Hrvatskome državnom arhivu, Državnom arhivu u Osijeku, Nacionalnoj i sveučilišnih knjižnici u Zagrebu te u Sveučilišnoj knjižnicu u Grazu, Smiljanić je veći dio svjedočanstava pronašao u Mađarskom državnom arhivu.

– Najveću pomoć pri sakupljanju arhivskoga gradiva o Bodganiću dobio sam od naslovnoga ravnatelja Mađarskoga državnog arhiva dr. sc. Reisza T. Csabe koji mi je pomogao u kompletiranju do sada nepoznatoga gradiva o Bogdaniću. – rekao je Smiljanić.

Na temelju svog doktorskog radadr. sc. Vlatko Smiljanić priprema monografiju, koju namjerava završiti do kraja sljedeće godine.

Druga velika tema za razgovor s dr. sc. Vlatkom Smiljanićem je pripremanje velikog znanstvenog skupa u Virovitici pod nazivom „Virovitica 1234 – 2024.: Crkva, kultura, društvo, baština“ Glavni organizator skupa je virovitički franjevački samostan, a u organizaciju su uključene i tri ugledne znanstvene institucije – Fakultet hrvatskih studija, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatski institut za povijest i Hrvatsko katoličko sveučilište.

Bit će to najveći znanstveni skup o povijesti Virovitice nakon simpozija „750 godina Virovitice“, održanog 1984. godine, u čijem je organiziranju sudjelovao i tadašnji predsjednik Zavičajnog društva prof. dr. sc. Vladimir Kolesarić.

Najavljujući veliki znanstveni događaj, dr. sc. Vlatko Smiljanić pozvao je članove Zavičajnog društva na skup koji će se održati u dvorani Gradskog kazališta.

U svakom svom predstavljanju u Zavičajnom društvu dr. sc. Vlatko Smiljanić naglašava kako je velik utjecaj na njegovo bavljenje poviješću i hrvatskom kulturom imala, između ostalih, profesorica hrvatskoga jezika Ksenija Zdjelar koja je mentorirala njegove prve znanstvene interese već u osnovnoj školi.

Tribina je održana uz potporu Grada Zagreba.