Jesen je doba kada nas često sustižu razne prehlade i viroze. Mnoge od njih kraće bi potrajale i manje nas pokosile kada bismo više pažnje obratili na činjenicu da su mnogi od nas često latentno anemični. Pri tome ne mislim na bolest, nego na sideropeniju - poremećaj koji rezultira kroničnim i polaganim smanjenjem željeza u tijelu, u skladištima iz kojih, kada nam treba, nemamo više što izvući, u bitkama s virusima i bakterijama, koje nas tijekom hladnih mjeseci što nam slijede često napadaju.
Kada je riječ o slabokrvnosti i nedostatku željeza, čini se da svatko ima neku svoju metodu za popravljanje krvne slike, od naših mama i susjeda do prijatelja i kolegica s posla. Neki od tih savjeta kojih sam se i sama naslušala još kao dijete ( od onih da treba jesti jabuke u koje su zabijeni čavli, do ''mučenja'' sa salatom od cikle, koju sam u djetinjstvu, mada sam je mrzila, morala jesti skoro svaki dan), a koji se prenose od usta do usta i s koljena na koljeno su točni, no ponekad je ipak riječ o dubokim zabludama. Nekolicinu sam čula ovih dana i razmišljala sam da ipak malo progovorim o tome. Razumjet ćete me ako znate da sam po struci transfuziolog, a kao dijete i sama sam često bila prehlađena, kasnije sam shvatila, između ostalog i zato jer sam bila kronično sideropenična.
Prema onoj, da je bolje spriječiti, nego liječiti, odlučih večeras, dok smo još na početku ove lijepe jeseni, prepune zdravih i ukusnih plodova prirode, koje nam poklanja na dar kako bismo se imunološki dobro pripremili za zimu, napisati par rečenica o nadoknadi ovog važnog mikronutrijenta, bez kojega bi nam život svakidašnji bio težak i nemoguć.
Željezo je mineral neophodan za rast, razvoj, poticanje raznih enzimskih funkcija ali i važan sastojak građe imunosnih stanica i organa. Također je od vitalne važnosti za energetiku organizma jer utječe na iskorištenje energije, mišićni rad i snagu, a i te kako na intelektualne funkcije. Osim u glavnom krvnom proteinu - hemoglobinu jedan je i od vitalnih sastojaka mioglobina, proteina važnog za održanje normalnog metabolizma naših mišića, ali i stanica kože, sluznica i drugih imunoloških organa odgovornih za naše zdravlje, koje nam valja posebno brižljivo njegovati zimi.
Zašto i kada se dogodi manjak željeza u organizmu
Najčešći uzroci i stanja kod kojih dolazi do nedostatka željeza u organizmu
su: nedostatak željeza u hrani koju svakodnevno konzumiramo, poremećaj apsropcije željeza iz organa probavnog sustava u krv, kronični gubitak krvi zbog bolesnih zbivanja i bolesti urogenitalnog, probavnog i dišnog sustava ( prejaka menstrualna krvarenja, bolesti maternice, bolesti bubrega, varikoziteti jednjaka, ulkus, upalne bolesti crijeva, šećerna bolest, hemeroidi, divertikuloze, karcinomi i druge onkološke bolesti, razne zarazne bolesti), te fiziološka ali posebna stanja kakva su iznimni sportski napori, te trudnoća i dojenje.
Nedostatak željeza u organizmu svakoga od nas može biti različitog intenziteta. U početnom stadiju kada su smanjene zalihe željeza u njegovim prirodnim skladištima u stanicama jetre, slezene i koštane srži, vrijednosti željeza u krvi i koncentracija hemoglobina obično su JOŠ UVIJEK NORMALNI što ponekad može prevariti i ''budno oko'' našeg odabranog liječnika obiteljske medicine. Kasnije vrijednosti tzv. serumskog željeza (u krvi) padaju, a u uznapredovaloj slabokrvnosti one su snižene i u serumu i u zalihama, kao i vrijednosti hemoglobina, hematokrita, krvnog volumena eritrocita (MCV), sadržaja hemoglobina u eritrocitima (MCHC). Uz to POVEĆAN je kapacitet vezanja željeza u serumu (UIBC) i SNIŽEN transportni protein- FERITIN , čije su vrlo niske vrijednosti jedan od najpouzdanijih pokazatelja postojanja anemije zbog nedostatka željeza.
Stoga je za kontrolu slabokrvnosti mudro i potrebno barem jednom godišnje učiniti osnovne laboratorijske pretrage krvi, tzv. crvenu krvnu sliku i opću u biokemiju.
Velika je zabluda da vegetarijanci nisu izloženi riziku od anemije ako prehranu obogate integralnim i visokoproteinskim namirnicama. Naime, čak i oni vegetarijanci koji konzumiraju određenu hranu koja sadrži dovoljno bjelančevina životinjskog porijekla, izloženi su riziku od znatnog pomanjkanja željeza i slabokrvnosti. To potvrđuju rezultati brojnih istraživanja - primjerice, u novorođenčadi majki koje su striktne vegetarijanke utvrđen je povišen rizik obolijevanja od teškog oblika sideropenične anemije, uzrokovane manjkom hemoglobina u krvi. Uslijed tog manjka organizam ne koristi kisik na
adekvatan način i proizvodi se manje energije, što uzrokuje probleme u rastu
i razvoju mozga. Tu je i zanimljiv podatak proizašao iz najnovijih istraživanja, a upućuje na to kako namirnice biljnog porijekla gotovo uvijek sadrže i tzv. "antinutrijente", tvari koje mogu spriječiti normalnu apsorpciju minerala i vitamina te omesti djelovanje probavnih enzima i onemogućiti nam pravilnu i dostatnu opskrbu istima.
Valja nam misliti na to i kako manjak željeza u organizmu može i te kako biti važan uzrok bržem zamaranju. Kada iscrpimo dostupne zalihe željeza, dolazi do nemogućnosti sinteze normalnih količina hemoglobina - transportnog proteina za kisik u našim krvnim stanicama, koji ujedno daje crvenu boju našoj krvi te imamo i klasične simptome anemije: umor, fizičku slabost, nesanicu , gubitak apetita, glavobolju i bljedilo. S obzirom na važnu ulogu željeza u imunitetu, poznato je da su anemične osobe daleko više neotporne na prehlade, viroze i bilo koje druge infekcije, a brojna su istraživanja pokazala i kako osobe koje pate od težih, kroničnih oblika anemije imaju i smanjene intelektualne
sposobnosti.
Iako nas reklame često ''uče'' drugačije'', željezo se u dostatnim količinama ne nalazi samo u ''mišićavom'' crvenom mesu. Ovo je također jedan od mitova koje valja razotkriti. Namirnice koje NE sadrže željezo su mlijeko (i mliječni proizvodi), šećer, masnoće i industrijski proizvedena hrana. Od namirnica koje obiluju željezom, najbogatija su njime svinjska jetra i druge slične iznutrice, (41,0 mg u 100 g), pivski kvasac (17,5 mg u 100 g), sojino brašno (10,0 mg u 100 g), peršin (8,0 mg u 100 g), pistaciji (7,3 mg u 100 g) i leća (86,9 mg u 100 g).
Važnost vitamina C za apsorpciju željeza neupitna je. Činjenica jest da je
askorbinska kiselina neophodna za sintezu transportnog proteina - feritina, međutim znanstvenici su dokazali kako osim vitamina C i manjak vitamina A, osobito u žena, utječe na oslabljenu apsorpciju željeza iz hrane u organizam. Osim želučane solne kiseline i askorbinske kiesline (C vitamin) za dobru apsorpciju željeza neophodan je i bakar. Stoga, nedostatak bakra može sekundarno uvjetovati nedostatak željeza. Važno je znati i da prekomjerna nadoknada cinka i pretjerano uzimanje C vitamina mogu uzrokovati nedostatak bakra u organizmu.
Stoga se potencijalno anemičnim osobama ne preporučava ''na pamet'' i na svoju ruku uzimanje multivitaminskih i mineralnih suplemenata bez savjetovanja sa liječnikom, koji će prosuditi jesu li i koji od njih potrebni kao dodaci prehrani, osobito ako se radi o maloj djeci i trudnicama.
Studije inteligencije u djece vrtičke i školske dobi dokazale su da nedostatak željeza u hrani ima veliki utjecaj na razvoj inteligencije i mentalnih sposobnosti te na kasniji uspjeh u školovanju i na fakultetu u djece i adolescenata koja su tijekom rasta i razvoja patila od slabokrvnosti uslijed nedostatka željeza.
Anemija uslijed nedostataka željeza u dojenčadi i male djece može se spriječiti dojenjem ( pod pretpostavkom da dojilja sama nije slabokrvna, što sam se uvjerila vrlo često, na žalost jest, a da niti ne zna) prehranom prirodno bogatom željezom i konzumiranjem hrane obogaćene ovim elementom.
Dok se mlijeko obogaćuje željezom u formi željezo sulfata i željezo-glukonata, te se dodaje 12 mg/L, također se i industrijski proizvedene dječje žitarice obogaćuju malim česticama elementarnog željeza od oko 0,5 g željeza na 1 kilogram suhih žitarica, što je 10 puta više nego je ovaj element prirodno prisutan u njima.
Liječenje sideropenične anemije je supstitucijsko - nadoknada željeza - kako bi se korigirao deficit u organizmu, najbolje nekim od pripravaka za oralnu primjenu u kombinaciji s vitaminom C. Važno je uvijek otkriti OSNOVNI razlog nedostatka željeza i ako je moguće, ukloniti ga, jer ishod i prognoza
sideropenične anemije uvelike zavisi o osnovnoj bolesti i uzroku koji ju je izazvao. Za nadoknadu se preporuča željezo u dvovalentnom obliku (tzv. fero obliku) a najčešće se daje u obliku tableta ili tekućih pripravaka: ferosulfat, feroglukonat, feroglicinsulfat i ferolaktat.
Za dobru apsorpciju, a time i biorasploživost željeza u organizmu dnevnu dozu od 150-200 mg treba uzeti raspodijeljenu u 3-4 obroka, najbolje neposredno prije jela. U slučaju teškog podnošenja i nuspojava poput mučnine, bolova u trbuhu, povraćanja, proljeva, žgaravice ili zatvora stolice (opstipacije) željezo se može koristiti i uz jelo, te uzimati svaki drugi, tj. svaki treći dan, da se od njega ''odmori'' sluznica probavnog sustava. Jedino kada je uzimanje preparata željeza na usta iz nekog razloga nemoguće, daju se spore intravenske infuzije, koje treba izbjegavati radi povećanog rizika od nastanka težih alergijskih reakcija.
Novija istraživanja upućuju na to da se osobito starijim osobama koje pate od slabokrvnosti zbog nedostatka željeza, a ne uzimaju ga dovoljno hranom, dnevno daju male doze od 15 mg elementarnog željeza, radi ujednačene primjene, sa što manje opterećenja i nuspojava.
Trudnicama koje su anemične u srednjim mjesecima trudnoće, također se zbog česte nepodnošliivosti željeza savjetuje uzimati niže doze od 20-40 mg dnevno, upravo iz razloga što takve doze neće uzrokovati teže probavne smetnje i nuspojave, poput mučnine, težine u želucu te opstipacije.
U razlikovnoj, tzv. diferencijalnoj dijagnostici raznih vrsta anemija važno je uočiti razlike između sideropenične i drugih, među kojima su anemija kronične bolesti, hemolitičke i aplastične anemije, talasemije i druge tzv.mikrocitne anemije.
U nadi da Vas nisam previše umorila stručnim izrazima, savjetujem Vam da provjerite kako kod Vas i Vaše dječice stoje gore navedene stvarčice. Ako u kući ili familiji, među prijateljima i znancima imate trudnicu koja Vam se čini blijeda, te svaki put kad se rukujete zamijetite da ima hladne prste, prelako se umara i jako joj se spava, pitajte ju KADA je ZADNJI put prekontrolirala željezo u krvnoj slici. Previše je spontanih prekida trudnoće zbog ne prepoznate i neliječene slabokrvnosti trudnica u posljednje vrijeme...
Zima će kažu biti duga, ali je zato jesen bogata svježim plodovima prepunih vitamina i minerala koji će nam i te kako trebati kad temperature krenu ispod nule...Počastite se još dok ima domaćih netom ubranih jabuka, grožđa, kestena, oraha, lješnjaka, smokava, šljiva i ostalog crvenog voća i povrća i ne gubite noći! Željezo se dvostruko brže troši noću, nego danju.