Kako ući u novu godinu nego sa dobrim vibracijama, pogotovo ako ih crpimo iz obnovljivih izvora energije za koje nam nisu potrebna velika ulaganja. Treba samo, kao što su mene učili u školi, biti pravilno usmjeren. Ako nešto krene po lošem, znači da nas je netko krivo usmjerio.
U vrijeme kada sam vodio metodičke sportske igraonice, često bi me roditelji učenika pitali za savjet u koji sport da upišu svoje dijete, naglašavajući pritom da je njihov prvenstveni motiv zdravlje djeteta. Odgovor koji sam im davao mnoge bi iznenadio: „Ako vaše dijete ima muzičkog dara, radije ga upišite u glazbenu školu negoli u sportski klub.“ I danas mislim da je glede zdravlja to daleko najbolje rješenje – jer „svaka je bolest muzikalni problem“.
I nije to samo pjesnička figura slavnog njemačkog filozofa i književnika Novalisa. Znali su to i mnogi prije njega, koji su, tisućama godina prije, zvukovima bubnjeva i zvona tjerali zle duhove iz tijela – vjerujući u ljekovitu moć dobrih vibracija.
Nekada je znanost ismijavala njihovu medicinu, a onda je došao dan kada je riječ materija prevedena u riječ energija, koja ima svoju frekvenciju i valnu duljinu – podložnu modulacijama zvuka i opisivu glazbenim notama.
Dalje je sve postalo logično. Pitanje je samo s koje strane mijenjamo vrijednosti u skali titraja. Poticajima iznutra ili poticajima izvana? Mehanikom intuitivnih uvjerenja ili mehanikom zvuka?
Vibracije uvjerenja – informacija koju tijelo prima iznutra
Sva velika znanstvena otkrića nastala u trenu, kao bljesak spontane ideje u svjesnosti uma, veže jedna zajednička psihološka nit: intuicija – izravni doživljaj spoznaje mimo racionalnog shvaćanja.
Iza svakog takvog doživljaja stoji osjećaj vlastitog uvjerenja koji izaziva posljedične psihičke senzacije: uzbuđenje, radost, mir…Svaka od njih titra u svojim frekvencijskim veličinama, koje mijenjaju trenutnu bioenergijsku sliku ljudskog tijela (mjerljivo instrumentima).
Modulacije intenziteta i trajanja ovih stanja moguće je kontrolirati tehnikama mentalne koncentracije. Input ovih promjena dolazi iznutra.
Vibracije zvuka – informacija koju tijelo prima izvana
Sličnu energijsku dinamiku možemo programirat utjecajem izvana. Jedna od njih je i ona uz pomoć zvuka. Polazeći upravo od fundamentalnog principa da je sve energija (dakle posjeduje vlastitu vibraciju – a nju je moguće promijeniti) dolazimo u prostor glazbene terapije.
Glazba je oblik tjelesnog izričaja, posebna vrsta tjelesnog procesa kojim se daje značenje stvarima te u kojem nesvjesna tjelesna iskustva dobivaju svoje značenje kroz simbole i apstraktnu formu. Posebno je zanimljiv odnos između glazbe i ljudskog nesvjesnog što se jasno vidi tijekom seansa muzikoterapije. Još su davno Aristotel i Platon u svojim spisima prikazali ideju da glazba ima lječidbeni učinak. Muzikoterapija je efikasan način liječenja osoba s psihosocijalnim, afektivnim, kognitivnim i komunikacijskim problemima. Rezultati kliničkih iskustava pokazuju vrijednost muzikoterapije čak i u onih bolesnika koji su bili rezistentni na ostale pristupe u liječenju. Glazba stimulacijom osjeta navodi na pozitivan odgovor zahvaljujući bliskosti, predvidljivosti i osjećaju sigurnosti. Bolesnici ne moraju imati posebne glazbene sposobnosti da bi im glazba koristila, svi glazbeni stilovi kroz muzikoterapiju mogu dovesti do pozitivnih promjena u bolesnikovu životu, premda bolesnikove preferencije, okolnosti i potreba za liječenjem kao i postavljeni cilj određuju vrstu glazbe koju će muzikoterapeut koristiti u terapijskom procesu. Seanse muzikoterapije te izabrana glazba temelje se na individualnom bolesnikovu planu liječenja.
Možemo zaključiti da je budućnost muzikoterapije obećavajuća s obzirom na istraživanja koja pokazuju njezinu učinkovitost u tjelesnoj rehabilitaciji, Alzheimerovoj bolesti i psihoneuroimunologiji u kontekstu biološkog medicinskog modela. (Degmečić, Požgain, Filaković – znanstveni članak)
Spoznaje o zdravstvenim blagodatima glazbe i njenoj širokoj primjeni u medicinskoj i alternativnoj praksi posebno je zanimljivo promatrati s aspekta terapijskog tretmana različitih glazbenih žanrova. Ostaviti, na primjer, nekog depresivnog rokera, visokotlakaša, na pola sata u društvu s Matom Bulićem, ozbiljna je liječnička pogreška radi koje se može izgubiti doktorska licenca. Kao što je vrlo rizična i obrnuta terapijska kombinacija.
Stoga glazbeni znalci, prije svega entuzijasti, ovom problemu pristupaju studiozno. Jedan od njih je i hrvatski pijanist Josip Meixner, poznat kao autor svojevrsne glazbene inovacije pod nazivom piano medicina® – klavirske glazbe komponirane prema znanstvenim spoznajama, koja vodi u posebno duboko opuštanje tijela i duha. Kažu da je njegov nastup u posljednjoj ovogodišnjoj emisiji Na rubu znanosti uspio opustiti i mnoge članove akademske koalicije, kojima na spomen ove tv uspješnice raste tlak.
Kratko rečeno, glazba posjeduje moć. A jedno od najinteresantnijih znanstvenih istraživanja i analiza na tu temu provela je prof. Sue Hallam sa Instituta za obrazovanje Londonskog sveučilišta. Inicijator ove studije je bilo britansko društvo za zaštitu prava glazbenikaPerforming Right Society. Prevođenje i korištenje cjelokupnog materijala odobreno je i HDS ZAMP-u.
Tekst je dostupan na Internetu; izrazito je sadržajan, koncizan, zanimljiv i edukativan te ga iskreno preporučam glazbenicima, liječnicima i učiteljima – a prije svega roditeljima. Djecu ipak treba pravilno usmjeriti. Glazba je put kojim ne možemo promašiti.
Sretna vam nova 2016.
