Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Davor Šunk: Hrvatska je vrlo jaka u strip produkciji - ali izvoznoj


  Fra Ma Fu           Sandra Pocrnić Mlakar           04.09.2015.         2611 pogleda
Davor Šunk: Hrvatska je vrlo jaka u strip produkciji - ali izvoznoj

Logotip Fra Ma Fu festivala izradio je dizajner i crtač Davor Šunk, inače veliki poklonik Fuisova djela i njegove životne filozofije. Kao i Fuis, Šunk je svestran umjetnik i vječni znatiželjnik, neumorni crtač, ali i putnik koji iz egzotičnih zemalja donosi fotografije i putopise. U znak poštovanja prema Franji Fuisu, Šunk je u Virovitici 2009. godine organizirao strip festival Fra Ma Fu, na kojem su gostovali hrvatski velikani stripa. Tada je Viroviticu posjetio i sam Ivica Bednjanec, slavni autor Lastana, Nježnoga, Durice i mnogih drugih strip-junaka koji su odgojili generacije. Dakako da Davor Šunk nije zadovoljan današnjim statusom stripa u Hrvatskoj, tim više što je svjestan koliko crtača i talenata imamo, ali - tipično šunkovski - nije ni obeshrabren.

* U Virovitici ste i ranije organizirali festivale i dane stripa pod Fuisovom imenom. Što je to vječno i uvijek atraktivno u Fuisovu djelu da ga neprestano istražujemo i vraćamo mu se?

- Godine 2009. godine dogodio se fenomen u obliku strip festivala Fa Ma Fu u Virovitici. Franjo Martin Fuis neiscrpni je izvor i poticaj kreatorima. Na ovim područjima zasigurno je jedan od najvažnijih stvaralačkih likova koje kultura treba bilježiti i pamtiti. Vizionarski Fuisov profil ostavio je traga ponajviše u duhovnom smislu što nam predočavaju artefakti Andrije Maurovića, velikana stripa za kojeg je Fuis radio scenarije (neponovljivi lik Starog mačka). Fuis je bio i vrstan istraživački/putopisni novinar. Poginuo je u avionskoj nesreći kao istinski antifašistički hrvatski domoljub.

* Koliko je strip danas prisutan u mainstream medijima? Koliko su mu potrebni mainstream mediji? Postoje li razlike u odnosu medija prema stripu kod nas i vani?

- Nema više mainstream medija zato što ne postoje alternativni mediji. Stripa ponešto ima, ali tek toliko da se zadovolji forma, da društvo može kazati: 'gle, objavljujemo strip!'. Kad već moramo jalovo uspoređivati unutra i vani, dakako, vani se puno više objavljuje, što je pokazatelj ekonomskog, a isto tako i pokazatelj duhovnog stanja socijalnog okruženja.

* Maurović i Fuis objavljivali su stripove na temu Divljeg zapada. Koje su dominantne teme današnjih stripova?

- Herojstvo i antiherojstvo još je uvijek potka u strip naraciji. Međutim motivi su uglavnom shematski. Fest su se izgradili 'fantazi' principi, kao vrsta plagijatnog kulta. Naime, čitatelj ima osjećaj da u stripu mora sam ostvariti avanturu. Europom još kruže kao utočište povijesni stripovi (Kordej) koji nemilice potvrđuju standard stvaranja. Hrvatska je vrlo jaka u produkciji, ali izvoznoj. Domaći se sve više ufaju raditi takozvanu grotesku/satiru, ali to su redovito promašaji. Sabor je tu puno jači. Dobro je što djeluju pojedinci i grupacije onkraj establišmenta pa drmaju po svom, kak treba.

* Kakav je kod nas izbor stripova za djecu? Kako odgajamo djecu da vole i cijene strip?

- Kod nas nema stripa za djecu! Dobro, hajde, izuzmemo li Bednjačeve reprinte. RH zaista potiče strip stvaralaštvo, ali trendovski. Tak je to, ko se mača laća lakukarača.

* Kako se strip prilagodio elektronskim medijima? Ima li tabli na ekranima? Koliko je stripu danas potreban papir?

- Papir ostaje papir, taj miris tiskarske boje, oporost memljive strukture, pa crno na jagodicama... Ipak, elektronski mediji fino prate fenomen stripa - razni su blogovi i platforme, povezuju se autori i konzumenti. I alati su drukčiji, a opet isti. Nadalje crtam grafitom, tintom, tušem i akrilom, olovkom, perom, kistom, ali isto tako rabim digitalnu olovku. Na kraju je važna dobro oblikovana ideja koja ima svrhu komunikacije i donosi pitanja, pokreće čitatelja. Strip se čita da bi ljudi poslije o njemu razgovarali.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Fra Ma Fu



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: