Darko Lešković: Knjige su i danas nepresušan izvor podataka koje omogućuju usvajanje širokog spektra znanja

Sve dok nisam trebao izdvojiti deset meni najdražih knjiga, nisam niti pretpostavio koliko je to zahtjevno. Naime, nisam baš mlad, a i prilično sam knjiga pročitao. Razno raznih žanrova. Teško mi je sagledati koliko je danas uopće relevantno bilo kome ono što je netko čitao tijekom svog života. Danas su totalno druga vremena.

Vremena u kojima su podaci i informacije iz svakog kutka svijeta gotovo svima vrlo lako dostupni. Neki su od nas sve te silne podatke i informacije u mogućnosti pretočiti u znanje, a vrlo mali broj je svu tu šumu podataka spreman integrirati kao svoje vlastito iskustvo. U mojoj mladosti nije bilo tako. Knjige su bile jedini izvor znanja. No, prilično sam uvjeren kao su knjige i danas nepresušan izvor podataka koje omogućuju usvajanje širokog spektra znanja.

Nezgoda je što su zbog ove epidemiološke situacije knjižnice zatvorene, no vjerujem kako su mnoge knjige dostupne i online u raznim formatima. Od onih za čitanje, pa sve do onih za slušanje ili gledanje. Za one koji žele znanja i mogu se koncentrirati, stvarno ne postoje granice.

Kada se danas čovjek upušta u pisanje dužeg teksta, nemoguće je ostaviti po strani kako smo svi vrlo malo koncentrirani za duža čitanja, naročito teksta od kojega nemamo velika očekivanja, poput ovoga koji upravo pišem. Distrakcija, prijelom pažnje je pojava koja podjednako zahvaća mlađu, kao i stariju populaciju. Svima nama koji živimo i odrastamo uz Internet, izuzetno je teško koncentrirati se na duže štivo, a naročito knjigu. Stoga se stvarno divim svima onima među Vama koji uspijevate pročitati duži tekst od naslova web stranice, kratke objave na face-u, tweeta, i sl.

Ovih deset knjiga sam nasumično odabrao između meni najdražih, a evo i nekih od razloga zašto su mi „zapele za oko“.

Dale Carnegie: Kako steći prijatelje i naklonost ljudi
Dale Carnegie je među najstarijima i najpoznatijim autorima popularne psihologije. Na njegovoj je literaturi odrasla cijela jedna generacija prodavača sa kraja prošlog stoljeća. Njegove su savjete u svakodnevnom životu usvojili milijuni ljudi širom svijeta, a ova je knjiga bila bestseler širom svijeta dugi niz godina. Naravno, ovo je samo jedna od knjiga iz njegove biblioteke.

Jared Diamond: Slom: kako se društva odlučuju za propast ili uspjeh
Jared Diamond je cijenjeni američki geograf, povjesničar, antropolog,… Bavio se širokim područjem istraživanja, a meni je pod ruku došlo njegove proučavanje tajanstvenih kolapsa starih društava iz čega se može povući paralela sa suvremenom civilizacijom. Zašto je nestala kolonija Vikinga Erika riđobradog na Grenlendu? Zašto su nestale Maje, civilizacija na Uskršnjim otocima? No, pripremite se na preko 600 stranica. Zanima li vas ova tematika više, preporučujem i knjige antropologa Josepha Taintera.

Jeremy Rifkin: Entropija: novi pogled na svijet
Rifkin je ekonomist koji proučava utjecaj znanstvenih i tehnoloških promjena na ekonomiju, radnu snagu, društvo i okoliš. U ovi knjizi opisuje kako entropija - vrhovni zakon prirode utječe na društvo u cjelini. Entropiju možemo na brzinu protumačiti kao težnju sustava prema samouništenju i primjenjiva je na sve što nas okružuje.

Kjell A.Nordström, Jonas Ridderstråle: Funky business: kapital pleše samo s darovitima
Poznati švedski dvojac Nordström i Ridderstråle se proslavio sa nekoliko svojih provokativnih svjetski poznatih bestselera u kojima na zanimljiv način opisuju suvremene poslovne trendove poput interneta, globalizacije, automatizacije. Svega onoga što nas vodi u društvo znanja. Karaoka kapitalizam im je druga poznata knjižica.

Robert T. Kiyosaki: Bogati otac, siromašni otac: što bogati uče svoju djecu o novcu - a siromašni i srednja klasa ne!
Kiyosaki je u principu prodavač magle i u svojim brojnim knjigama uglavnom provlači istu ideju. No, meni se svidio njegov način razmišljanja, mada ga uspješno razvodnjuje i vrti u krug jer od knjiga živi. Odvojite malo vremena i vidjet ćete da će vam totalno preokrenuti način na koji doživljavate gotovo sve sa čime se bavite.

Nicholas Carr: Plitko: što Internet čini našem mozgu
Carr je jedan od prvih autora koji je otvoreno počeo kritizirati tu bjesomučnu trku prema tehnološkom društvu budućnosti. Jasno argumentira činjenice i navodi razloge kako tehnologija sam sebi nije svrha. Kako vrlo često od internetske tehnologije imamo više štete nego koristi. Manfred Spitzer je u knjizi Digitalna demencija na gotovo istom tragu, sa dodatnim zanimljivim argumentima, koji će koristiti prvenstveno mladim roditeljima u odgoju svoje djece.

Guste Santni, Sandra Bebek: Vodič za razumijevanje osobnih financija
Guste Santni je domaći popularizator ekonomije. Na vrlo pristupačan način u ovoj knjižici daje savjete kako voditi osobne financije. Sve ono što nas o vođenju osobnih financija nisu naučili u osnovnoj i srednjoj školi, naći ćete u ovoj knjizi.

Davor Rostuhar: Degustacija slobode: zašto putujemo i kako time mijenjamo svijet
Rostuhar je avanturist, pustolov, putopisac i obožavam njegov stil pisanja. To nije samo opisivanje pejzaža koje gleda dok putuje pješice, biciklom, motorom, brodom,… To je puno više od toga. To je davanje vlastite duše na dlanu.

Dan Ariely: Predvidljivo iracionalni: nevidljive sile koje upravljaju našim odlukama
Ariely je izraelsko-američki profesor jedne znanstvene discipline koja se zove bihevioralna ekonomija. Ta se disciplina bavi utjecajem čovjeka na ekonomiju. Vrlo razboriti pokusi, očigledni zaključci koji su nam svakodnevno pred nosom, ali ih ne vidimo. Da, čovjek većinu odluka donosi iracionalno, ali se taj proces može na nekakav način predvidjeti, a samim time i usmjeriti. A sve je to itekako primjenjivo ne samo u svakodnevnom životu,…

Christopher Robbins: Jabuke su iz Kazahstana: zemlja koja je nestala
Robbinsova mi je knjiga dala izuzetno zanimljiv pogled na jednu veliku Azijsku zemlju o kojoj nisam znao gotovo ništa. Naime, bila je dio SSSR-a kada sam je učio geografiju u osnovnoj i srednjoj školi. Znate li npr. da je glavni grad Kazahstana bio Almaty do 1997? Nakon toga su prijestolnicu preselili 1200 km sjevernije u grad koji se sada zove Nur-Sultan, a prije toga se zvao Astana, a prije Akmola, a prije Celinograd, a prije Akmolinsk.

Darko Lešković dugi niz godina radi u HT-Hrvatskom telekomu, a povremeno je angažiran kao vanjski suradnik na Fakultetu prometnih znanosti, Ekonomskom fakultetu i Visokom učilištu Algebra u Zagrebu. Obrazovanje je stjecao na prometnom, ekonomskom i filozofskom fakulteu u Zagrebu te na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, Poslovnoj školi GSB-UZH u Zurichu i Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Vijećnik je u Gradskom vijeću Virovitice i član Mosta nezavisnih lista.