Povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje prigoda je za podsjetiti kako je ratni vihor 1990-tih zahvatio, osim naše zemlje, i područja u okruženju. Na ovaj su način ratnim stradanjima i traumi rata bili izloženi i pripadnici hrvatskoga naroda izvan matice, osobito Hrvati u Bosanskoj Posavini. To su danas mahom osobe dvojnoga državljanstva koje žive u Republici Hrvatskoj (mnogi od njih i u Virovitičko-podravskoj županiji), ali sa snažnim vezama sa starim krajem, kojemu se mnogi od njih učestalo i vraćaju. Mnogi su od njih tijekom rata postali izbjeglice i prognanici, a nakon rata su postali povratnici.
Rat je kolektivna trauma u kojoj trpe i pojedinci u obliku psihološkog i/ili fiziološkog stresa, ali i zajednica kojoj je rat sociološki stres. Što je manje stanovnika na nekome području, stres može biti izraženiji jer se zajednica osjeća ranjivijom. U slučaju Bosanske Posavine upravo je svojevrsna izoliranost od matičnog nacionalnog tkiva u Hrvatskoj, još i s rijekom Savom kao prirodnom preprekom te u okruženju neprijateljski raspoloženog okolnog stanovništva snažno pojačavala stres. Netko se nije mogao nositi s tolikom razinom stresa pa je odlučio napustiti svoj kraj, što je samo još povisilo razinu stresa za one koji su ostali. Nakon rata slijedio je povratak. Taj ponovni susret s vlastitim domom može biti vrlo traumatično iskustvo, istovremeno i ugodno i neugodno. U takvim je okolnostima važna psihosocijalna prilagodba povratnika u njihove domove nakon rata, ali takve prilagodbe rijetko je kada bilo. Stoga je za osjećaj zajedništva bilo jako važno da se ljudi samoorganiziraju u udruge i druge organizacije civilnog društva te njeguju svoje običaje i svijest o nacionalnom identitetu.
Jedan od dobrih primjera jest i projekt „Osnaživanje i jačanje nacionalnog identiteta te kulturnog zajedništva Hrvata u Bosanskoj Posavini“ Udruge povratnika Vrisike, Johovac, Bosna i Hercegovina. Ova je Udruga, kojoj je na čelu Nenad Križić, prepoznala važnost skrbi o mentalnom zdravlju povratnika u Bosansku Posavinu te je na tragu prethodnih iskustava u skrbi o mentalnom zdravlju branitelja u ovaj projekt uključila profesora psihologije i specijalistu kliničke psihologije Sinišu Brlasa, koji je inače i voditelj Odjela za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje u Zavodu za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.
Profesor Brlas je u sklopu obilježavanja 33. obljetnice pogibije i stradanja mještana, 21. lipnja 2025. godine u malom mjestu Johovac u Bosanskoj Posavini (BiH) proveo specifičnu interaktivnu aktivnost osnaživanja povratnika u ovaj kraj, što je označilo početak aktivnosti u navedenom projektu i suradnje profesora Brlasa i ove Udruge koja će se kroz raznolike oblike skrbi o mentalnom zdravlju Hrvata povratnika protegnuti do kraja ove godine. Suradnja je pretočena i u publikaciju o mentalnom zdravlju povratnika pod nazivom „Ratna trauma – izazov za iseljene i prognane“, a to je ustvari vodič za samopomoć i osnaživanje nacionalnog identiteta i zajedništva Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu kojega je autor profesor Siniša Brlas, a suradnik je Nenad Križić. Publikacija je ciljano objavljena ususret ovogodišnjem Danu sjećanja, a besplatno je dostupna na internetskoj stranici psihologijaovisnosti.eu.
Navedeno pokazuje kako stručnim radom u suradničkom kontekstu znanja, iskustva i sposobnosti stručnjaka iz Virovitičko-podravske županije mogu stvoriti dodanu vrijednost skrbi o mentalnom zdravlju posebno ugroženih populacijskih skupina, među kojima su i stradalnici iz Domovinskog rata, čak i puno šire od lokalne zajednice u kojoj ovi stručnjaci djeluju.
