Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Črna mati zemla Kristiana Novaka - pripremite se na moć pisane riječi


  Recenzija Marine Mađarević           Marina Mađarević           21.11.2017.         1400 pogleda
 Črna mati zemla Kristiana Novaka - pripremite se na moć pisane riječi

Književne predrasude vječni su suputnici čitanju naklonjena puka. Prečesto određene tekstove nepravedno odbijamo (dobar primjer je i školska lektira) iz različitih razloga: ne sviđa nam se žanr jer „nismo vični ljubićima“, recenzije su loše („prijateljici Maji koja je stručnjakinja za dobro štivo knjiga se nije svidjela pa je neću ni ja pročitati“), naslovnica ne poštuje pravila zlatnoga reza pa vjerojatno ni sadržaj nije bogzna što, tematika je preteška…

Posljednje navedeno (strah od snažnoga prodora emocija izazvanoga temama o kojima se, po dobrom starom hrvatskom običaju, „u našoj kući ne govori“, a na koje sam unaprijed ljubazno upozorena) bilo je razlog zašto sam se ovako kasno latila čitanja romana Črna mati zemla mladoga hrvatskoga književnika Kristiana Novaka (mea culpa, propast ću u crnu zemlju od srama). Roman je, naime, objavljen 2013. godine, a otada je doživio nekoliko izdanja, zasluženo osvojio nekoliko književnih nagrada te je uprizoren na kazališnim daskama ZKM-a pod redateljskom palicom Dore Ruždjak Podolski. Na tristotinjak stranica koje je autor podijelio na pet dijelova (Proslov, Sakupljači sekundarnog otpada, Kako nacrtati ućomas, Kutije za bijes, Epilog) čitatelju je ponuđena priča o neobičnim događajima i zločinima koje je, spletom nesretnih okolnosti, povezivao Matija Dolenčec.

Priča je izrečena kao sažeto racionalno objašnjenje pisano u obliku novinskoga istraživanja, kriminalističkoga i psihijatrijskoga zapisa (u proslovu) te kao opširna borba tridesetogodišnjega spisatelja Matije/šestogodišnjega predškolca Matije s nedaćama koje su zadesile njegovu okolinu, ali i njega sama. Emotivno neangažiran proslov donosi motiv višestrukih samoubojstava u Međimurju nagoviještajući kriminalističku temu. Zagazivši u drugi dio romana, uočit ćemo sasvim nov pristup pripovijedanju i nešto blažu sliku: zalazimo u zagrebačku svakodnevnicu koja nas upoznaje s protagonistom, uspješnim mladim čovjekom. Objektivnost teksta opasno gazi u područje prikrivene subjektivnosti u kojoj dobivamo uvid u obiteljske, prijateljske i ljubavne odnose glavnoga junaka.

Dolenčec pritom u svojoj umjetničkoj izgubljenosti, obuzet emotivno-seksualnom energijom i tajanstvenošću, ponekad podsjeća na Marinkovićeve likove, a njegova sklonost vulgarizmima i predstavljanje zagrebačkoga „busy and important“ stila života povremeno prizivaju u život našu kinematografiju devedesetih koja se očajnički pokušavala „učiniti modernijom“ uporabom višestrukih psovki i istančanoga jezika ulice (pošteno, o promjenama u književnosti svjedoči i jedan od likova u romanu: „Da, o tome kak je književnost bila guba u vrijeme Balzaca, a kak su danas svi pogana jezika, prostače, bez razloga opisuju seks i koriste anglizme i ne poštuju 'rvacki jez'k.“).

Uz već spomenute zagrebačke žargonizme te standardni hrvatski jezik, tekst obiluje i kajkavskim rečenicama mjesnoga međimurskoga govora (riječi i frazeme autor je sabrao na kraju romana), a javlja se i zanimljiva jezična igra obrtanja redoslijeda slova koju mudro provode dječaci Matija i Franc (ili, bolje rečeno, Ajitam i Cnarf). Osim jezične tradicije, Novak u svojemu tekstu pohranjuje i oblike narodne književnosti (poput legendi i predaja o tožnoj materi Muri, murskim deklicama te Adamovoj i Evinoj nevidljivoj dječici). U trenutku u kojemu glavni junak zadire u svoja potisnuta sjećanja diskurz se mijenja; pripovjedač iz treće osobe prelazi u prvu osobu. Snažni opisi i dijalozi ipak su zadržani u svim dijelovima. Jednostavan jezik obogaćen je materijalom koji nas prisiljava na promišljanje, ali i ugodnim humorom (posebno naglašavam dio o nikad prežaljenoj seoskoj zvijezdi, kravi Cifri).

Izgubljena sjećanja Matije Dolenčeca započela su se vraćati prisjećanjem na očevu teško prihvaćenu smrt. Pritom je prizvano i sjećanje na jeziva zamišljena bića Hešta i Pujta koje se u početku može nazvati sijačima straha, a kasnije iskupiteljima dječakove neutemeljene krivnje i njegovim imaginarnim prijateljima (spomenom kiše, žute majice, zaboravljenih dječjih sjećanja, morbidnoga shvaćanja rijeke, a konačno i zamišljenih pennywiseovskih demona, Novakovo Međimurje podsjetilo je na gradić Derry koji je proizišao iz pera kralja horora Stephena Kinga). Razigrana dječja mašta usamljenoga je dječaka pokušala zaštititi u djetinjstvu, ali su ga tragovi doživljenoga dočekali u odrasloj dobi. Ulogu njegovih demona od zamišljenih čudovišta preuzeli su ljudi u čijim se postupcima oslikava društvo, kako onodopsko, tako i današnje.

Iako su se nad pričom nadvila tri strašna zla – a to nisu Hešto, Pujto i Nac, nego smrt, samoća i šokantno nasilje, ipak se ne mogu oteti dojmu da je pozitivna završna poruka ljubavi i oprosta (samomu sebi, a tako i drugima) znatno jača od tame i gustoga mraka koji se pokušava uvući u tekst kao da je „črna zemla“. Čitatelji se moraju pripremiti na moć pisane riječi; ista će se zauvijek upisati u njih pa će pojedine likove i scene zapamtiti na duže vrijeme. Osobno samo mogu zahvaliti autoru na danom akcentiranom katarzičnom iskustvu koje je istovremeno proizvelo i nemoćnost i tugovanje, ali i optimistično nadanje. alavH maV!    

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Recenzija Marine Mađarević



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: