Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Čobanković nema zakonsko pravo intervenirati u standard pšenice?


  Poljoprivreda           Večernji.hr           17.07.2010.         1226 pogleda
Čobanković nema zakonsko pravo intervenirati u standard pšenice?

Žitozajednica, čije članice pokrivaju više od 80 posto mlinsko-pekarskog tržišta, jučer je poslala upit Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja smije li se resorno Ministarstvo poljoprivrede javnom intervencijom, koja nije ništa drugo nego narušavanje tržišta, upletati u tržišne odnose prodavatelja i kupaca.

Podsjetimo, da bi kupila socijalni mir sa seljacima, Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, dopunama je pravilnika o žitaricama drastično smanjilo standarde kakvoće, što znači da bi i pšenica, kakva se do sada prerađivala u stočno brašno, završila u ljudskoj prehrani, a seljaci bi i za nju dobili punu otkupnu cijenu.

Donošenjem Pravilnika o dopuni Pravilnika o žitaricama, ministar odredbe iz Uredbe o povećanju ili smanjenju cijena prema kvaliteti implementira u propis namijenjen slobodnom tržištu RH - tvrde u Žitozajednici, ističući kako odredbe u pogledu standarda kvalitete u slučaju javne intervencije stavljaju državu u povlašteni položaj budući su Pravilnikom propisani nepovoljniji uvjeti za trgovanje žitaricama na tržištu RH.

U zahtjevu za ocjenu AZTN-a, među ostalim se tvrdi kako je Pravilnik o dopuni Pravilnika o žitaricama u koliziji i s postojećim Pravilnikom o obilježavanju brašna evidencijskim markicama pri čemu najmanja količina proizvedenog brašna od 100 kg pšenice iznosi 72 kg brašna različitih tipova i namjena uključujući i krupicu. Smanjivanjem standarda kvalitete za pšenicu moralo se, tvrde, voditi računa i o posljedicama koje će donijeti i na primjenu postojeće zakonske regulative.

Primjerice, za postotak vlage u pšenici koja je sa 13% povećana na 13,5 - 14%, dopuštena se vlaga iznad standarda nipošto ne može obračunavati financijski. Pšenica s vlagom iznad standarda mora se sušiti. To znači da se količina osušene (kupljene) pšenice smanjuje, što će, osim posljedica po skladištara i ostale odgovorne osobe po Zakonu i Pravilniku o radu, utjecati i na plaćanje poreza na manjak prema poreznoj upravi.

Povećanje postotka dopuštene primjese od čak 12% sa dosadašnjih 2% znatno će pak pogoršati čistoću pšenice u idućim godinama, koja će biti podložnija zarazi, a u pitanje se dovodi i njezina konkurentnost u EU. Sve to, poručuju iz Žitozajednice, mlinare, koji su 2009. završili s gubitkom od 245 milijuna kuna, samo još dublje gura u propast, ali i Hrvatsku udaljava od EU.

Cijeli tekst na Večernji.hr

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

ivan2
19.7.2010. 1:42
Postavlja se pitanje kontrole kakvoće koju plaćaju otkupljivači a za koga rade poznato je samo po sebi jer se radi o privatnoj tvrtci.Ako baš želimo pravdu zašto se sitna pšenica u omjeru u kojem je procjenjena ne vraća seljacima . Koje je brašno bolje bijelo ili crno izgleda da nitko nezna. Pa tu vlada nemar kao i svagdje Očito se radi o političkoj odluci jer je normalan svijet to davno uredio a mi to trebamo prepisati?


Još iz kategorije Poljoprivreda



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: