Iako su nakon posljednjih parlamentarnih izbora iz Vlade stizale neslužbene informacije da će na sljedećima Hrvatska biti podijeljena u 5 izbornih jedinica, čini se da je u igri i dalje opcija prema kojoj bi građani, kao i dosad, birali u 10 izbornih jedinica, no njihova bi podjela bila nešto drukčija od sadašnje.
Važeća podjela na 10 jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, zbog nerazmjera u broju birača po jedinicama, rezultira time da je u pojedinim jedinicama broj glasova potrebnih za jedan mandat značajno veći nego u onima s manje birača i prelazi zakonsko odstupanje od 5 posto, što je utvrdio i Ustavni sud. Radi toga se moraju mijenjati granice izbornih jedinica i nakon dolaska Kukuriku koalicije kao najizglednija opcija činila se podjela na 5 izbornih jedinica, no čini se da ta odluka nije definitivno donesena i da bi dalje mogla ostati podjela na 10 jedinica, i to tako da ona što je moguće više slijedi granice županija. Tako bi nestao i sadašnji apsurd po kojem je Grad Zagreb rascjepkan, tako da njegovi građani biraju u čak četiri izborne jedinice.
Ministar uprave Arsen Bauk kaže da će se o izbornom zakonodavstvu za parlamentarne izbore odlučivati tek nakon lokalnih izbora, odnosno u drugoj polovini 2013., ali da je Vlada svjesna odluke Ustavnog suda i nužnosti izmjena. Podjela na 10 izbornih jedinica koje bi pratile što je više moguće granice županija značila bi i različiti broj birača po tim jedinicama, ali bi se nerazmjer glasova koji su nužni za osvajanje mandata poništio tako što bi se po različitim jedinicama birao različit broj zastupnika.
Zasad se nameće opcija po kojoj bi se, ovisno o broju birača, po jedinicama biralo od 13 do 16 zastupnika, ali bi ukupan broj mandata u cijeloj RH i dalje bio 140. Prema broju birača, najviše bi se zastupnika - 16 biralo u osmoj izbornoj jedinici, koju čine Primorsko-goranska i Istarska županija.
Ako se Vlada na kraju odluči zadržati 10 izbornih jedinica, to bi značilo da Zagreb više neće biti "razvučen" u četiri izborne jedinice i spajan s različitim županijama, nego bi on činio dvije izborne jedinice. Nadalje, Zagrebačka županija i Krapinsko-zagorska zajedno bi činile jednu izbornu jedinicu. No, to bi moglo prouzročiti podjelu Splitsko-dalmatinske županije, čiji bi se pribalni dio spojio u jednu jedinicu s Dubrovačko-neretvanskom-županijom, dok bi zaleđe bilo u istoj izbornoj jedinici sa Šibensko-kninskom, Zadarskom i Ličko-senjskom županijom. Četvrta (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) i peta jedinica (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonsku) zadržale bi postojeće granice. Preostale dvije jedinice činile bi Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija, odnosno Sisačka, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Takva je podjela tek jedna od opcija o kojima će Vlada raspravljati, a posve sigurno vladajući neće smetnuti s uma i to kakve bi im izborne rezultate na predstojećim izbornima donijela ta podjela. O tome je razmišljao i HDZ kad je prije prošlih zbora htio malo posložiti podjelu jedinica opravdavajući to poštovanjem odluke Ustavnog suda, ali promjena na kraju nije bilo.