Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Budakovačka bara u National Geographic


  Reportaža           07.10.2006.         2927 pogleda
Budakovačka bara u National Geographic

VIROVITICA, 7. listopada – Rujanski broj popularnog časopisa National Geographic objavio je reportažu o Budakovačkoj bari. U Budakovcu je bio reporter Goran Šafarek koji je napisao tekst i snimio fotografije.
Neobična povorka razbila je mirnu svakodnevicu kasnoga ljetnog popodneva u Budakovcu. Brojni automobili podigli su oblak prašine na cesti tog gotovo zaboravljenog sela. Žene u vrtovima kuća zastale su u poslu i znatiželjno virile, a muškarci na traktorima osvrtali su se za povorkom. Mogle su se tu vidjeti lokalne virovitičke registracije, ali i osječke, varaždinske, zagrebačke, čak i engleske. Zaustavili su se ispred “Šarana”, seoske gostionice. Iz automobila su izmiljeli domaći i strani stručnjaci raznih profesija. Okupili su se da mještanima predstave projekt Ujedinjenih naroda koji će to selo i njegovu baru u blizini hrvatsko-mađarske granice ucrtati na veoma važno mjesto u karti dunavskog porječja.

Glavni razlog dolaska tolikog broja stručnjaka – budakovačka bara – nalazi se u samom srcu sela, desetak metara od gostionice i niza seoskih kuća uz nju. Odaje ju gust sloj trske i rascvjetani lopoči na dobrano zarasloj površini vode. Ta močvara na prvi pogled izdvaja Budakovac od brojnih sela između Virovitice i Slatine, gdje polja kukuruza, pšenice, povrća i duhana potpuno vladaju krajolikom. “To je naša bara”, pomalo začuđeno rekao mi je jedan od mještana. Za njih je budakovačka bara oduvijek imala središnje mjesto u selu, već i položajem ako ništa drugo, no na novonastalo zanimanje stranaca mnogi od njih još se nisu naviknuli.
Budakovačka bara privukla je stručnjake Svjetskog fonda za zaštitu divljine (World Wildlife Fund, WWF) ponajprije zbog svojeg položaja i mogućnosti da sudjeluje u poboljšanju kvalitete voda dunavskog sliva. Kako mi je objasnio David Reeder, visoki tehnički savjetnik u WWF-u, njegova je zaklada od UN-a dobila zadatak da provede projekt smanjenja ukupne količine hranjivih tvari koje utječu u Dunav i potom u Crno more. Dunav je, naime, pod velikim pritiskom zagađivača na svom putu kroz središnju Europu – a bara u Budakovcu i močvarna staništa oko nje mogli bi bitno popraviti situaciju.

Kakve veze imaju močvare na području Drave kod Virovitice s Dunavom, pitat ćete. “Drava je treći najveći pritok Dunava, pa može imati velik učinak na kakvoću vode u njemu”, objasnio je David Reeder, Britanac koji već nekoliko godina sudjeluje u Dunavsko-karpatskom programu WWF-a. Projekt počiva na načelu da su močvarna područja važni prirodni pročistači vode. Naime, vodene biljke u njima, posebno manje biljke s korijenjem uronjenim u vodu, iz nje uzimaju sve potrebno za rast i razmnožavanje. Crpeći hranjive tvari, zarobljavaju i zagađenje iz različitih izvora, poput pesticida i umjetnih gnojiva iz otpadnih voda i kanalizacije.Velik dio te pročišćene vode odlazi u rijeke – u ovom slučaju u Dravu.

Kako bih otkrio tajnu nastanka budakovačke bare, uputio sam se u Viroviticu, u ured Darka Grlice, svestranog znanstvenika koji se bavi i istraživanjem močvara. Na zaslonu svog računala Grlica mi je pokazao kako bara izgleda iz zraka. “To jezero prirodnog je postanka, odnosno negdašnji je dravski meandar”, rekao je dok smo gledali nepravilan, polukružni oblik bare. Drava je, naime, nekoć tekla kroz Budakovac, no sad se njezin tok nalazi nešto sjevernije, a za sobom je ostavila svoje čedo – mrtvicu. Još je osam mrtvica na relativno malom području od Detkovca do Sopja. Rijeka je tu bila dosta duboka i zato su mrtvice tako sačuvane, objašnjava Grlica...

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

dravski
8.10.2006. 0:35
šta bi svijet bez naše Drave,kako to već biva važnost naše očuvane prirode uvijek moramo od drugih saznati


Još iz kategorije Reportaža



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: