Banner
Benčić: Bitka u Stubici zagrijavanje je za prosvjed protiv Vladinog vođenja države
Puljak izboru GDO Turudića: Najniža razina demokracije
Grbin: Na prosvjedu ćemo tražiti da se odmah raspišu izbori
Večernji list: Europa ima 500 spalionica otpada, Hrvatska nijednu
U Hrvatskoj porast konzumacije kemijskih droga i ovisnosti
Nagli rast broja agencija za dovođenje stranih radnik
Benčić: Da su ljudi iz krim-podzemlja birali, odabrali bi Ivana Turudića

  Novinarstvo i mediji

Broj tužbi protiv novinara ne jenjava, aktivno najmnaje 945

  Monika Kutri/HND           03.05.2023.         3950 pogleda
Broj tužbi protiv novinara ne jenjava,  aktivno najmnaje 945

Trenutno je u Hrvatskoj aktivno najmanje 945 tužbi protiv medija i novinara, pokazuju rezultati ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi već petu godinu. Od ukupno 945 tužbi, 910 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. Kada je riječ o kaznenim postupcima, 9 medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka. Osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, tužitelji su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci. Kao i prema rezultatima lanjskih anketa, među nakladnicima najviše tužbi ima Hanza media (nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije...) – 421 parnični postupak i 11 kaznenih. Druga po broju tužbi je Styria, koja samo za Večernji list i 24sata ima 190 parničnih postupaka i 6 kaznenih. Najdulji sudski spor traje 33 godine i vodi se protiv Večernjeg lista.

Ove je godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 30 medija, a protiv 26 njih vode se sudski sporovi.

Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem od 22 medija potražuje više od 5,4 milijuna eura. Ova je brojka samo naizgled manja u odnosu na lanjsko istraživanje, ali iz Hanza medije ove godine HND-u nisu dostavili podatke o odštetnim zahtjevima. Budući da se gotovo polovica od 945 tužbi odnosi samo na tog nakladnika, a da je prema lanjskoj HND-ovoj anketi Hanza medija imala u prosjeku 12.608 eura po tužbi, za pretpostaviti je kako je ukupni iznos svih odštetnih zahtjeva u ovom broju tužbi zapravo dvostruko veći.

Da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih. Unatoč tome, nisu sve ove tužbe SLAPP (Strategic lawsuit against public participation) i nije poznato koliki bi broj od ovih tužbi to mogao biti. U Ministarstvu pravosuđa i uprave su pregledom predmeta koji se vode protiv novinara iz 2021. i 2022. a na temelju kriterijima Preporuke Europske komisije 2022/758, utvrdili da bi se na SLAPP tužbe moglo odnositi 68 parničnih i 11 kaznenih predmeta.

“Brojka od najmanje 945 tužbi protiv novinara, novinarki i medija u Hrvatskoj pokazuje visoku razinu pritiska na novinarsku profesiju, koja je na meti političara, raznih ekonomskih moćnika pa i javnih institucija. O tome koliko je Hrvatska problematična zemlja kad je riječ o tužbama, svjedoči i činjenica da su zadnje dvije godine titulu najvećih europskih ovisnika o tužbama protiv novinara ponijeli baš hrvatski laureati”, rekao je Hrvoje Zovko predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, lani je protiv novinara pokrenuto novih 245 parničnih predmeta za naknadu štete, riješeno ih je 395, dok 710 parnica do 31. prosinca 2022. još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na kraju 2022. godine bio je 101. Pregled ishoda postupaka za 2021. i 2022. godinu pokazuje da je u kaznenim postupcima protiv novinara odbačena jedna tužba, doneseno je ukupno 14 rješenja kojima je odbačena privatna tužba i 44 rješenja o obustavi postupka, a jedan je predmet zastario. Donesene su dvije odbijajuće presude te 17 oslobađajućih. Drugom sudu ustupljen je jedan slučaj, dok je za dva doneseno rješenje o nenadležnosti i ustupu nadležnom sudu. U samo sedam slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se, kao i lanjskih godina, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djelo za koje se teretio.

I protiv Hrvatskog novinarskog društva kao strukovne udruge, odnosno njegovih predstavnika, često se podižu tužbe. Mislav Stipić, bivši ravnatelj Poslovanja HRT-a, kazneno je u lipnju 2021. godine prijavio tadašnje potpredsjednike HND-a Branka Mijića i Gorana Gazdeka zbog priopćenja koje su supotpisali, a kojim je HND reagirao na situaciju na HRT-u, bivšeg ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića i zataškavanje seksualnog uznemiravanja na javnom medijskom servisu.

Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 26 medija, u Hrvatskoj je u veljači 2022. godine bio aktivan 951 sudski spor s odštetnim zahtjevima od ukupno 10,3 milijuna eura. Broj tužbi se iz godine u godinu ne mijenja značajno. Među ovim tužbama ima i SLAPP-a, kojem je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima. Riječ je o ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija.

Ministarstvo kulture i medija preklani je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju. Radna skupina još nije izradila nikakav mehanizam za sprječavanje takvih tužbi. Na upit nakladnicima na koji bi se način mogao riješiti problem SLAPP-a, najviše njih odgovorilo je kako bi se mogao koristiti mehanizam ranog odbacivanja takvih tužbi, dok je značajan broj njih odgovorio da bi se to moglo postići limitiranjem iznosa odštetnih zahtjeva, izmjenama u Kaznenom zakonu, uklanjanjem kaznene odgovornosti za povredu časti i ugleda i odvraćajućim kaznama i odštetama tuženima.

Koalicija protiv SLAPP-a u Europi (CASE) jedanput na godinu organizira natjecanje za one koji se najviše ističu u podizanju takvih tužbi. U listopadu 2022. godine glasovima žirija predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban proglašen je najvećim pravosudnim bullyjem u Europi. Vrban je podigao seriju tužbi protiv portala Telegram, glavne urednice portala Jelene Valentić i novinara Dragutina Hedla. Vrban Hedla tuži za klevetu, dok je protiv nakladnika i urednice podnio više odštetnih zahtjeva u iznosu većem od 100.000 eura.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Novinarstvo i mediji