Branko Grisogono: Znanstvenici imaju rješenja za klimu, čekaju političare

Čovječanstvo još uvijek više ulaže u ratove nego u ublažavanje klimatskih promjena, pa pretpostavljam da ćemo do kraja stoljeća ipak dosegnuti povišenje temperature od 2 stupnja Celzijusa, ali nadam se da će se nakon toga temperatura spustiti i održati na razini od 1 do 1,5 stupanj Celzija višoj nego što je današnja – rekao je Branko Grisogono, na predavanju o klimatskim promjenama u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu. Profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Branko Grisogono održao je u studenom, mjesecu Martinja, u Društvu Virovitičana predavanje o utjecaju klimatskih promjena na vinograde i sorte grožđa koje se uzgajaju u našem podneblju.

Temperature zraka bilježe se na Griču od 1861. godine i usporedba od početka 20. stoljeća do danas nedvojbeno pokazuje zagrijavanje koje se ubrzava, komentirao je Grisogono grafikone koji prikazuju porast temperatura, na kojima se vidi koliki je prirodni porast, a koliko povećanje temperature pod ljudskim utjecajem.

- Prosječna temperatura pokazala se kao nepouzdan parametar jer su klimatske promjene donijele više ekstremno vrućih dana, toplijih od 35 stupnjeva Celzija, i ekstremno hladnih dana – rekao je Grisogono te dodao da su sve češće nagle promjene temperatura i u umjerenom pojasu.

Sve koje zanimaju vina i vinogradi, profesor Grisogono obradovao je grafikonima koji prikazuju Winklerov indeks koji označava akumuliranu toplinu u vrijeme trajanja sezone rasta. Prema indeksu koji se izračunava od 1961. do danas, na području Hrvatske mijenjaju se uvjeti za uzgoj tradicionalnih sorti grožđa. I dok se danas plavac mali, primjerice, uzgaja na otocima južnog Jadrana, u razdoblju od 2041. do 2070. moguće je da će uzgajivači biti prisiljeni saditi sorte navikle na toplija podneblja, a da će i Lika, primjerice, postati vinorodan kraj .

Winklerov indeks

Polja Hrvatske brzo prelaze u klimatski toplije klase. Iako su trendovi zabrinjavajući, nije još sve izgubljeno, ali potrebne su hitne akcije kako bi se smanjila emisija plinova staklenika i zaustavilo globalno zagrijavanje veće od dva stupnja Celzija.

- Znanost može izračunati vjerojatnost za određeni scenarij i zasad se na tim vjerojatnostima temelje naša predviđanja. Kako bi se spriječili najcrnji scenariji, trebalo bi što prije povećati udio obnovljivih izvora energije – upozorio je Grisogono. – Paradoksalno je, primjerice, da Njemačka više koristi sunčevu energiju od mediteranske Hrvatske. U energiju vjetra, primjerice, u Hrvatskoj se manje isplati ulagati jer su na našem području vjetrovi nestalni.

Kako je rekao, pokušaji ublažavanja vremenskih prilika, od pucanja na oblake do ideje o hlađenju mora ledom, nemogući su bez preciznih mjerenja i današnja tehnologija još im nije dorasla.

Virovitičane je zanimalo koliko političari uvažavaju znanstvenike i njihove savjete u vezi ublažavanja klimatskih promjena, na što je prof. Grisogono odgovorio da je politika vrlo slabo zainteresirana za znanost te da je u javnim medijima prisutno premalo znanstvenih informacija.

Branko Grisogono rođen je u Virovitici 1959. godine. Doktorirao je fiziku 1992. godine, te 15 godina proveo na usavršavanjima u inozemstvu, većinom u Švedskoj i SAD-u. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Istražuje atmosferske valove i turbulencije i bavi se planinskom i obalnom meteorologijom i mikroklimatologijom. Jedan je od najcitiranijih hrvatskih meteorologa. U uredništvima je nekoliko međunarodnih časopisa i sudjelovao je u radu 45 doktorskih povjerenstava u 10 država na tri kontinenta.