KOLAR inflacija je odgovornost Vlade, ne može se prebaciti na trgovce
Sindikati upozorili na probleme u obrazovanju povodom Međunarodnog dana obrazovanja
HAKOM-ova brošura Ključevi sigurnog interneta za 50.000 učenika
Nova TV priprema ponudu za dodjelu nove koncesije
Sabor u petak glasa o vraćanju Josipa Dabre u saborske klupe
Uručeni Sporazumi o preventivnim pregledima za hrvatske branitelje za 2025.
SLJEPĆEVIĆ Naš film govori i o situaciji u kojoj smo danas

  Priroda društva

Božićna nostalgija

  Davor Suhan/Moja Rijeka           22.12.2017.
Božićna nostalgija

Božić je sveti kršćanski blagdan, dan kada se slavi rođenje Isusa Krista. Crkva u Hrvata slavi ga od pamtivijeka, sa raznim usponima i padovima koja su pratila hrvatski katolički puk kroz bespuća povijesne zbiljnosti.

„Otajstvo Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u obiteljskom i društvenom životu.“ (hrt)

I tako je bilo od stoljeća sedmog. A onda od jednom, u samo godinu dana, Crkva u Hrvata pada u duhovnu krizu.

Sve je počelo na taj nesretni Badnjak 1991, kada je ponovo kršten Djeda Mraz – a sve u inat komunistima koji poslije četrdesetgodišnje sustavne dekomercijalizacije Božića izgubiše vlast i vjeru u marksizam. Ali bijaše to Pirova pobjeda, koja je nanijela više štete Crkvi nego Partiji.

KRONOLOGIJA

Tvornice radnicima, zemlja seljacima, partija komunistima, crkva vjernicima

Svjesni potrebe za uspostavom trajne ravnoteže duhovnih i materijalnih vrijednosti u prirodi socijalističkog društva, jugoslavenski komunisti jednoglasnom odlukom druga Tita odvajaju crkvu od države. Manje se pričalo, više šaputalo. Ali sve bijaše na svome mjestu: Božić se slavio u miru i tišini, Nova godina čekala uz pijanke i pjevaljke, a  svinjske polutke i trinaesta plaća dijelila se ravnomjerno – pa na nebu i zemlji vladaše mir i dobro.

Kriza marksizma i razvoj religioznosti

Ali ništa na ovome svijetu ne traje vječno. Dijalektički materijalizam naglo mijenja spoznajni diskurs prema duhovnoj stvarnosti; probuđeni religijski zanos većinu komunista baca udesno; a sve što je ostalo lijevo postaje centar, bliže Crkvi nego Partiji. 

Transcendentalne promjene duha takvih razmjera izazivaju velike tektonske promjene u društvu, koje stvaraju trajne pukotine u Crkvi, pa ni katolički blagdani nisu više ono što su nekad bili.

Od nekadašnjeg hrvatskog Božića ostale su samo jaslice.

Kolumna Priroda društva, Davora Suhana, na portalu Moja Rijeka

Komentari




Još iz kategorije Priroda društva