Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Književnost

Božica Jelušić: Zavičaj nas ohrabruje na let sa sigurnim mjestom slijetanja

  Sandra Pocrnić Mlakar           19.10.2021.         393 pogleda
Božica Jelušić: Zavičaj nas ohrabruje na let sa sigurnim mjestom slijetanja

Jubilarna godina Božice Jelušić, u kojoj obilježava 50 godina rada i 70 godina života prolazi uz ograničenja broja prisutnih na okupljanjima zbog korone. No, jesen je književnica ipak iskoristila za male, ali srdačne lokalne susrete s čitateljima u Ludbregu i Loboru i akcije đurđevačkih udruga. Opus Božice Jelušić obuhvaća više od šezdeset naslova i širokog je raspona od poezije i proze za djecu, preko zbirki poezije na književnom standardu i kajkavskom nariječju, knjige eseja te likovne monografije Lackovića, Horvata, Topljaka, Švegović-Budvaj.

Radni vijek provela je kao profesorica književnosti u Đurđevcu, a stekla je ugled kolega književnika u cijeloj Hrvatskoj i osvojila sve važne književne nagrade - Sedam sekretara SKOJ-a, Galovićevu nagradu za djelo zavičajne tematike, Maslinov vijenac, nagradu Matice Hrvatske za najbolji roman, Nagrada Tin Ujević i Dubravko Horvatić te dvadesetak nagrada na festivalima Dragutina Domjanića.

Svoju okruglu godinu književnica provodi i zaokupljena održavanjem Dvora Barnagora, objavljivanjem šestog najavljenog naslova u ovoj godini, zbirke poezije „Zagreb u versima i kipecima“ te planiranjem projekata za 2022. Uoči gostovanja u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu razgovaramo o 50-godišnjoj karijeri, inspiraciji koju nalazi u Zavičaju te o planiranim obljetničkim događanjima. Uvodno pitanje je, naravno, kako je zadovoljna realiziranim događanjima u svojoj obljetničkoj godini u okolnostima ograničenja zbog epidemije.

- Prilično zadovoljna, nekih 20 posto sam kratila sve, što je normalno. Veliki su to zalogaji u malom gradu, gdje nemate svoj tim, medije, tehničku podršku u punoj mjeri. No, bit će kolokvij, izložba, mali koncert mojih uglazbljenih pjesama, izložba bilježnica i crteža. Nije za odbaciti. I šest naslova, koji će se vjerojatno čitati. Dobro je, sve u svemu.

U Grabrovnici, u Kući Petra Preradovića, nedavno ste se sjetili svojih početaka i prvih susreta s velikanima poezije. Naveli ste tada da je trebalo puno truda uložiti da se ispune obećanja koja ste tada osjetili. Kada ste postali svjesni da ste izabrali književnost kao svoj životni poziv?
-
Mislim u Virovitici, s 18 godina, kad je izašao zbornik VRIJEME ZAČINJANJA i tada sam objavila s Glumcem, Petijem, Štekovićem, pa su se neka „nevidljiva vrata“ otvorila. Dvije godine kasnije imala sam gotovu prvu knjigu… A sve dalje već je osobna povijest.

Na ovogodišnjem Festivalu Podravine i Podravlja primili ste još jednu nagradu za najbolji tekst na kajkavskom narječju za pjesmu „Senca na podravskemi puti“. Od kada sudjelujete na pitomačkom festivalu?
-
Stvarno ne znam, valjda 20-tak godina? To su sve moji ljudi, povezani smo od mladosti: Smiljanić, Stilinović…Neke tekstove uglazbio je Arsen, pa Hegedušić, Davor Jendrašić i drugi. Neki su jako popularni, kao „Vu te Podravine“, „Štef je narisal“, „Podravina je kak ruža, „Veter s Drave“. Golob je uvijek govorio da uglazbljivanjem populariziramo poeziju i ja mu vjerujem.

Grabrovnica, Ludbreg, Lobor… sudeći po fotografijama, listopadska događanja su privukla pažnju publike. Kakva je atmosfera na susretima u povodu vaših jubileja? Tko je publika koja prati vaš rad?
-
To isto ne znam, ali mislim da su moji kandidati iz Hrvatskog sabora kulture, potom kajkavci oko Kajkavskog spravišča, učitelji po školama, koji me nađu u čitankama, te moji zavičajnici, na potezu od Virovitice do Martina na Muri, što mislim da je moj „zakoniti teritorij“. I naravno, u Đurđevcu jedan stalan krug, okupljen oko Kluba žena i Ars Barnagora, kojima sam ja na čelu.

Za prosinac se najavljuje središnja proslava jubileja Zagrebu u Starom gradu u Đurđevcu, s recitalom koji će izvesti Dora Lipovčan, članica HNK. Kakva je suradnja s mladom glumicom na pripremi recitala? Koja su djela predviđena? Očekuje li se izvođenje recitala i u kazalištu u šumi, kako je planirano?
-
S Dorom je bilo divno surađivati. Što je sama izabrala, ja sam s veseljem amenovala. Uglavnom, presjek mog rada, nešto proze također. Trebalo je biti ljetos ispred HNK, svelo se na nekoliko „udrobljenih“ pjesama, što me baš nije nešto oduševilo. Uglavnom, bit će u Galeriji, zbog vremena koje se pomaklo, no ja se svemu tome zbilja jako veselim!

Početak obilježavanja jubilarne godine označilo je proljetno otvaranje Barnagora jer su priroda, Drava, šuma i obronci iznad Podravine za vas izvor inspiracije. Koje sve jedinstvene sadržaje nalazite u podravskom kraju? Koliko ljudi i njihovi talenti vežu i inspiriraju?
-
Budući da sam promotorica zavičaja i zavičajnosti u estetskom i svjetonazornom smislu, nalazim sve što mi genius loci može pružiti. Zavičaj je svijet u malom, daje nam osjećaj pripadnosti, sigurnosti, opskrbljenosti i ohrabruje nas za let sa sigurnim mjestom slijetanja. Talenti su energije i njihova mreža drži nas da ne padnemo na tvrdo tlo stvarnosti.

Koliko je u godini jubileja bila važna podrška lokalne zajednice u Đurđevcu, Pitomači i Virovitici? Kakvi su planovi za sljedeću godinu, s obzirom na lokalne potencijale i logistiku?
-
Već sam rekla da bez njih ništa od ovoga ne bi uspjelo. Virginia Woolf veli da žena mora imati „Vlastitu sobu i vlastiti novac“ da bi uspjela u životu, a danas mora imati ljude sklone svom radu i sredstva da joj djela vide svjetlo dana, da ne trunu u ladici ili kompjuteru. Sljedeća godina je daleko, no neke se knjige proze naziru, vidjet ćemo, kad ovo zaokružimo….

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Književnost