Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

BORIS PAVELIĆ Tragovi razuma u pustinji mržnje


  Aktualnosti           Boris Pavelić/Novi list           24.12.2018.         1623 pogleda
BORIS PAVELIĆ Tragovi razuma u pustinji mržnje

Neobičan je slučaj htio da se istog dana, u četvrtak, zbiju dva događaja koji su simboličkim značenjem još jednom podsjetili na alternativu – itekako, nažalost, otvorenu – pred kojom ova zemlja i njezino susjedstvo uvijek iznova stoje: dok su aktivistice za ljudska prava u Zagrebu predstavljale poimenični interaktivni internetski pretraživač žrtava rata na području bivše Jugoslavije, iz tiskare je izišao prvi broj »Tragova – časopisa za srpske i hrvatske teme« Srpskoga narodnog vijeća i Arhiva Srba u Hrvatskoj, koji uređuje kolegij predvođen agilnim politologom Dejanom Jovićem s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

»Zrtveratasfrj.info« internetska je adresa na kojoj je nekoliko nevladinih organizacija za ljudska prava, predvođenih Fondom za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda i Centrom za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba, načinilo pretraživač – ili, kako je oni zovu, mapu – na kojoj svatko može potražiti imena i prezimena dijela ubijenih ili nestalih u ratovima koji su gotovo deset godina, od 1991. do 2001., harali prostorom bivše zajedničke zemlje. »Dijela žrtava«, kažemo, jer je popis nepotpun: od ukupno više od 130 tisuća ubijenih i nestalih, u mapu je dosad uneseno tek dvadesetak tisuća imena, premda nevladine organizacije posjeduju podatke za mnogo više ubijenih i nestalih. Ta, prisiljeni smo reći, »skromna« brojka od dvadesetak tisuća imena unesena je zato što je riječ o podacima koji se mogu smatrati točnima i konačnima, i provjereni su iz više neovisnih izvora. Aktivisti, u čije su ime u Zagrebu govorile utemeljiteljica FHP-a Nataša Kandić te Vesna Teršelič i Nives Jozić iz Documente, podatke u mapi će popunjavati brzinom kojom podaci budu konačno verificirani, ali to, među ostalim, ovisi i o spremnosti vlada iz regije da se pridruže povijesno važnom poslu sastavljanja konačnoga, preciznog popisa ratnih žrtava.

Pa opet, ma koliko »malo« imena dosad bilo uneseno u mapu, šokantna je količina nasilja koju taj internetski dokument, svojim zornim i kvalitetnim grafičkim rješenjem, dočarava: od karte bivše Jugoslavije na početnoj stranici, pretraživanje ulazi detaljno u dijelove te karte, da pokaže svako, ma i najmanje seoce, u kojemu je netko ubijen. Karta bivše države tako se pretvara u poprište gusto istočkano nasiljem, mučenjem, ubijanjem i nestajanjem, u svojevrsnu krvavu pustinju mržnje: pogledajte sami »zrtveratovasfrj.info«, i shvatit ćete razmjere strahote koju sve današnje nacionalističke klike pokušavaju predstaviti kao vrhunaravnu borbu za nacionalnu stvar.

»Tragovi – časopis za srpske i hrvatske teme«, pak, hrabro gleda u ralje nemani na čijim je plećima ta strahota dojahala: predrasudama i uzajamnoj mržnji Srba i Hrvata. Toj neopipljivoj, ali itekako snažnoj sili, časopis suprotstavlja suprotnu, podjednako neopipljivu, ali ništa manje snažnu snagu – snagu razuma i tolerantnog razgovora. »Dijalog se potiče time što se oslanjamo na racionalnost i slijedimo visoke standarde akademske čestitosti«, stoji u proslovu koji je napisao Dejan Jović. »Racionalnost«, nastavit će Jović, »nije samo ključna karakteristika akademskog djelovanja, nego i pretpostavka demokracije i mira. Ako nismo uvjereni da je druge moguće uvjeriti, ako nismo otvoreni za mogućnost da drugi uvjere nas, dovodimo u pitanje ne samo bit akademskog rada, nego i demokraciju i mir«.
Napokon ljekovite rečenice. Hrvatsko-srpske teme danas možda uistinu jesu najbolnije javne teme, ali ne zato što bi same po sebi to morale biti, nego zato što su govor o njima – baš kao i prije trideset godina – monopolizirali zlonamjerni isključivci, profiteri ignorancije, mafijaši mržnje i dileri straha. »Stvaranje isključivo negativne slike o drugome postao je unosan i politički/društveno ponekad profitabilan posao«, točno prepoznaje Jović, svjestan, međutim, da je »pogrešna i ideja koja je idealizirala odnose te dvije nacije u okviru ideje o njihovoj vječnoj ljubavi i posebnoj bliskosti«. Odnosi Hrvata i Srba, naprosto, »janusovski su, dvojni i kompleksni«, a ni same te zajednice nisu, dakako, homogene, pa »ima Srba i Hrvata koji su međusobno daleko sličniji nego što su s drugim pripadnicima svojih naroda«.

Primjećujete, dakako, kakva je opća mjesta bio prisiljen ponavljati ugledni znanstvenik u uvodu časopisa koji pokreće. To govori o mizernoj polaznoj točki rasprave: odnose Hrvata i Srba do te su mjere upropastili zločinci, agresivci i asocijalni tipovi svih vrsta, da smo se danas prisiljeni probijati do najosnovnijih definicija. Ali, dobro je da počinjemo. I zato, časopisu »Tragovi« valja poželjeti dobrodošlicu čak i na ovako nesvakidašnjem mjestu, u političkoj kolumni dnevnih novina. Taj bi časopis, naime, mogao pridonijeti rastjerivanju one guste magle o kojoj je pjevao pjesnik čije su knjige predstavljene istog dana kada i događaji koje smo opisali. Taj je pjesnik Predrag Lucić, a njegova parodija bivše himne države južnih Slavena najbolje se ruga atmosferi o kojoj govorimo: »Hej Kreteni, jošte živi/Riječ naših predaka/Dok u nama mis'o zrije/Njihovih bedaka. (…) Mi stojimo postojano/kano budaline/Proklet bio izdajica/svoje kretenine.«

Kolumna Pronađena zemlja Borisa Pavelića, Novi list

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: