Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Blagdan preobraženja u Manastiru Orahovica


  Reportaža           Vlatko Jelinčić           26.08.2008.         12887 pogleda
Blagdan preobraženja u Manastiru Orahovica

ORAHOVICA - Od  ljubaznog i nadasve susretljivog  protojereja stavrofora Jovana Šaulića, paroha medinačke i još 8 pravoslavnih parohija (župa) u širem slatinskom kraju saznao sam puno informacija o životu pravoslavnog srpskog življa u Slavoniji.

Još za života teško bolesnog Milutina Amidžića, posljednjeg igumana manastira Orahovica, gospodina Šaulića je 1993.  vodstvo Slavonske eparhije (biskupije) postavilo  upraviteljem ovog povijesnog vjerskog središta Srpske pravoslavne crkve u Slavoniji. Već 15 godina se s velikom ljubavlju i marom brine za ovaj veliki kompleks koji se sastoji od manastira, crkve sv. Nikole i konaka smještenom u srcu Papuka iznad Orahovice (Duzluka).

U pisanim izvorima  ime ovog manastira prvi put se  spominje davne 1583. godine za vrijeme igumana Maksima, kao hram Svetitelja Nikolaja, zvanog Remeta. Manastir je sagrađen vjerojatno ranije jer je ugarsko-hrvatski kralj Matijaš Korvin u ove slavonske krajeve naselio prvi pravoslavni živalj već krajem 15. stoljeća. U 16. stoljeću bio je središte Požeške mitropolije i važan vjerski i kulturni centar. U njemu je živjelo 50- tak jeromonaha (redovnika) koji su se bavili prepisivanjem i opremanjem svetih knjiga, te opismenjavanjem srpskog puka u okolnim selima. Nekad su posjedovali i bogatu riznicu liturgijskih predmeta koja je tijekom povijesnih neprilika osiromašena. I manastir i kaluđeri preživjeli su sva ova burna stoljeća nemira, ratova i različitih vlasti. Sad se traže novi mladići koji će nesebično odgovoriti na duhovni poziv služenja Bogu i narodu.

Dva velika sabora održavaju su svake godine u ovom manastiru, na dan  Prijenosa moštiju sv. Nikole (22. svibnja) i na blagdana Preobraženja (19. kolovoza). Tada se veliki broj pravoslavnih vjernika iz cijele Slavonije, ali i drugih država sakuplja na ovom mjestu da bi kroz svetu liturgiju i međusobno druženje potvrdili svoju pripadnost ovoj kršćanskoj zajednici.

U ponedjeljak 18. kolovoza automobilima  je došao brojan svijet da bi sudjelovao u večernjem bogosluženju i bdijenju koje je trajalo cijelu noć uz molitvu, paljenje voštanih svijeća za žive i mrtve,  te zabavu koju je upriličio muzički sastav Rade Carevića iz Slatine. Manastir su posjetili i politički predstavnici srpskog naroda ove županije Desa Kolesarić i Staniša Žarković (dopredsjednica i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine). Na sam dan Preobraženja na svečanoj svetoj liturgiji sudjelovalo je 5 svećenika i  oko 400 vjernika. Specifikum ovakvih susreta je i sječenje slavskog kolača koji se kao i prelivanje koljiva (kuhanog žita) dijeli prisutnima. Svetom vodom osvešćuje (blagoslivlja) se i grožđe, koje se je u starini  tek poslije ovoga blagdana smjelo jesti. Pošto je ovo vrijeme gospojinskog posta (od 13. do 28. kolovoza) narod koristi priliku da se duhovno obnovi kroz ispovijed i sv. pričest pod obje prilike (i kruha i vina). Putem propovjedi i korisnih savjeta svećenici nastoje svoj vjernički narod otvoriti za kršćanske i dobre međuljudske vrijednosti. Svećenici i narod u svečanoj povorci - litiji obilaze oko hrama sv. Nikole, a poslije toga slijedi narodno veselje do zalaska sunca. Sa gorskog izvora zvanog Iskrica narod grabi vodu u boce i nosi je kućama jer vjeruje da je sveta i blagoslovljena. Svake godine unaprijed se izabire i kum manastira, obično imućnija osoba koje pripremi ručak za uzvanike. Ove godine domaćin  je bio Božidar Podunavac, inženjer rudarstva iz Našica.

Protojerej Šaulić radostan je što se na sabor Preobraženja dolazi sve više mladih, ali i pripadnika drugih vjeroispovijesti što je prilika za širenje ekumenskih stavova. U slavonskoj eparhiji danas je oko 4.000 vjernika i 10 svećenika koje vodi episkop Sava Jurić.  Na području Republike Hrvatske ovo je jedna od 4 eparhije  koja  uz osječko-poljsku, karlovačku i dalmatinsku pripada zagrebačko-ljubljanskoj mitropoliji (nadbiskupiji) kojoj je na čelu mitropolita Jovan Pavlović.  Vjernici, iako malobrojni danas su puno privrženiji crkvi i vjeri nego u prošlom sustavu, tvrdi gosp. Šaulić. U svojim savjetima vjernicima preporuča dobrosusjedske odnose bez obzira na naciju i vjeru, a raduju ga i mješoviti brakovi kao pokazatelji pravog ekumenizma u praksi. Manastir Orahovicu posjetilo je do danas puno novinara, te domaćih i stranih televizijskih kuća. To je uz manastire sv. Ane u G. Vrijeskoj i Pakra kraj Sirača jedan od  3 pravoslavna manastira u Slavoniji.  U njega sa znatiželjom i poštovanjem dolaze izletnici, kampisti i planinari, a svi  budući dobronamjernici prethodno se  trebaju najaviti protojereju Šauliću da im otvori crkvu i manastir. Manastir je kulturni spomenik  0-te kategorije, a u dogledno vrijeme slijedi rekonstrukcija konaka kojeg je uništio zub vremena.

Duhovne oaze potrebne su čovjeku današnjice koji živi ritmom kojeg ni duša ni tijelo ne mogu pratiti. Zbog toga sav  vjernički narod treba biti zahvalan ljudima poput Jovana Šaulića koji se brinu da opstanu i traju  ovakva  posvećena mjesta susreta čovjeka i Boga.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

football fan
27.8.2008. 15:39
Zar nije Stojić predstavnik Srba a ne Žarković?
tomislav
27.8.2008. 11:43
To su dobre vijesti. Tolerancija je pravi put, Zatvaranje gepsa (gap= jama, povalija) izmedju ljudi, ponistavanja iskljucivosti i razvijanje osjecaja pripadnosti istoj zajednici bez obzira tko u koju crkvu ide.
Srbi u Srbiji npr mogu reci da su to po etnicitetu i mogu reci da su Srbijanci po nacionalnosti tj pripadnosti svojoj zemlji. Mi Hrvati smo samo Hrvati a ne recimo Hrvacani pa Hrvati, i zato je prilika da bez obzira na etnicitet svi razvijaju osjecaj pripadnosti istoj drustvenoj i nacionalnoj zajednici i u nacionalnom smislu kazu da su Hrvati.
Obicni ljudi se postuju, politicari, ovakvi kakvi su ovdje pak zele od svadje napraviti posao.


Još iz kategorije Reportaža



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: