Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  O dizajnu

Biofilni dizajn u arhitekturi i interijeru

  Krunoslav Kovač           17.10.2022.         2189 pogleda
Biofilni dizajn u arhitekturi i interijeru

Biofilija se definira kao ljubav prema svemu što je živo, raste i razvija se. Ideja biofilije u drevnoj Grčkoj definirana je kao „ljubav prema životu“. U suvremeno doba, taj koncept prvi je uveo 1964. godine psiholog Erich Fromm, a zatim ga je popularizirao biolog Edward O. Wilson. Obojica su proučavali nedostatak povezanosti prirode s gradskim životom.

Neke od prednosti biofilnog dizajna u arhitekturi i interijeru su:

  • dobavljač kisika i filter za zagađivače, smanjenje CO2
  • poboljšanje blagostanja boravka i rada žitelja u i oko zelenih građevina
  • termoizolacija, zelena pročelja neusporedivo su kvalitetnija od danas uobičajenih stiropora i mineralne vune
  • urbani prostori u kojima se nalaze zelene građevine imaju ljeti znatno nižu temperaturu
  • zadržavanje i korištenje kišnice za navodnjavanje i hlađenje
  • očuvanje bioraznolikosti

Zbog velike neizvjesnosti cijena i dostupnosti energenata potrebno je što više izvoditi pročelja od živog zelenila gdje je to moguće i ekonomski isplativo. U istraživanjima na tu temu prednjači grad Beč, koji obilno sufinancira projekte zelenih fasada.

 

Biofilni dizajn u arhitekturi

Gradovi proizvode i do 75% CO2 prisutnog u atmosferi, zeleni pokrov šume upija čak 40% ovog plina. Jedan od načina smanjenja CO2 u gradovima je izrada zelenih šuma. Vizionar i arhitekt Stefano Boeri prvi je osmislio da se na tradicijsku gradnju postave žive zelene fasade respektabilnih površina na dva stambena tornja u Milanu. Zelene fasade neutraliziraju količinu štetnih ispušnih plinova, djeluju kao prirodna barijera topline – hladnoće. Estetski gledano zeleni neboderi i građevine su izuzetno privlačni, ovisno o godišnjem dobu gdje rastu raznovrsne vegetacije koje mijenjaju oblik i boju. Danas je prestižno u gradovima imati što više od živog zelenila, a arhitekti, dizajneri i hortikulturni stručnjaci osmišljavaju fascinantne građevine sa zelenim fasadama. Razvijena je velika industrija ozelenjavanja građevina te proizvodnje raznolikog bilja i drveća, sustava navodnjavanja i sustava ovjesa za pročelja.

 

Pod utjecajem i fascinacijom milanskih vertikalnih šuma - tornjeva Bosco Verticale koje sam osobno posjetio, samoinicijativno smo osmislili 2018. godine u Virovitici zeleno pročelje na stambeno poslovnoj zgradi „Borovo“ u Ulici Matije Gupca. Ta zgrada nam se učinila prikladna za realizaciju takvog projekta zbog svojeg oblika i povoljne orijentacije. To bi bila prva kompleksna primjena zelene fasade u Hrvatskoj, a projekt smo bez naknade darovali Gradu Virovitici sa željom da se građevina i realizira sa svim opisanim prednostima za centar Virovitice ali…

 

 

 

Biofilni dizajn u interijerima

Živi zeleni zidovi u javnim i privatnim interijerima definitivno povećavaju kvalitetu življenja i boravka u istima. Boravak u prirodi ima bezbroj dobrobiti za um, tijelo i dušu. Svakodnevni stres smanjuje se boravkom u zelenom okruženju dok udišemo svježi čisti zrak. Studije su pokazale da se iskustvo boravka u prirodi prenosi i na zatvorene prostore koji su promišljeno, kvalitetno i kvantitativno opremljeni vegetacijom. Prema relevantnim istraživanjima koja su provedena u školama dokazano je da poboljšavaju cjelokupno obrazovno iskustvo za djecu i nastavnike. Istraživanja su pokazala da je pogled na zelenilo iz učionica i zajedničkih prostora povezano s poboljšanjem pamćenja i boljim rezultatima na testovima do 20% (istraživanja provedena u američkim školama i fakultetima).

 

U nastavku serijala prezentirati ćemo nekoliko primjera zelenih građevina i interijera.

Sponzor serijala o dizajnu i arhitekturi je ie-centar.

 

Primjeri u arhitekturi:

Milano

Prvu vertikalnu šumu na svijetu Bosco Verticale u Milanu dizajnirao je talijanski arhitekt Stefano Boeri, viziona, futurolog i sveučilišni profesor 2007. godine, a dovršena je 2015. godine. Sastoji se od dva stambena tornja visine 80 i 112 m, na kojima se nalazi 800 stabala, 15 000 trajnica i 5 000 grmova. Vegetacija dva tornja odgovara površini cca 30 000 m2 šume i gustog raslinja. Navodnjavanje vertikalne šume je izvedeno kišnicom sakupljenom s krovova, a koja se ravnomjerno raspoređuje do svake biljke inovativnim izraelskim sistemom. Vertikalna šuma prototip je nove arhitekture i odgovor na klimatske promjene, održivost gradova, očuvanje bioraznolikosti. Arhitekt Boer stvorio je vezu između čovjeka, okoliša i ostalih živih bića. Poslije zgrada u Milanu, Boeri i njegov tim diljem svijeta dizajnirali su stotinjak zelenih građevina.

Milanoi

Milanoii

 

Pariz

Pariz2

Pariz

Pariz

 

Singapur

Singapur

 

Beč

Beč

Zeleni zid površine 850 m2 u ljetnim danima rashlađuje zgradu kao 75 klima uređaja.

 

Brno

Brno

 

Virovitica, Ulica M. Gupca (projekt iz 2018.)

Virovitica

Virovitica

Projektanti Krunoslav i Marko Kovač

 

Primjeri zelenih interijera:

Zeleni interijeri

Zeleni interijeri

Zeleni interijeri

Zeleni interijeri

Zeleni interijeri

Zeleni interijeri

 

Krunoslav Kovač rođen je u Virovitici. Od 1974. do 1988. bio je zaposlen u VTC projektu kao odgovorni projektant te je u tom periodu bio autor više javnih i privatnih građevina. Od 1989. do 2007. radi kao dizajner i rukovoditelj Razvoja novih proizvoda u vodećoj hrvatskoj tvrtci za proizvodnju namještaja Tvin. 2007. godine osniva Ured ovlaštenog arhitekta. Više puta izlaže na poznatim sajmovima IMM i Orgatec u Kölnu te na sajmovima u Birminghamu, Stockholmu, Milanu, Beogradu i Ljubljani, na izložbama Centra za dizajn HGK-a, na Zagreb Design Weeku i Ambienti u Zagrebu. Član je više strukovnih udruženja te dobitnik brojnih nagrada i priznanja.

www.ie-centar.hr/krunoslavkovac

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije O dizajnu